Laguna - Bukmarker - Čudni su putevi ljudski – Povodom romana „Firentinski dublet: Kjaroskuro“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Čudni su putevi ljudski – Povodom romana „Firentinski dublet: Kjaroskuro“

Kako to izgleda kad majstor srpske realističke pripovetke, kojeg sa starih fotografija znamo kao nasmejanog i dobroćudnog starca iz beogradske kafane „Dardaneli“, postane vrstan detektiv poput Šerloka Holmsa i neustrašiv likvidator nečistih sila poput Abrahama van Helisnga pokazali su u dvoknjižju nazvanom „Firentinski dublet“ majstori savremene srpske fantastike Goran Skrobonja i Ivan Nešić.

Jedan od karakterističnih postupaka postmoderne umetnosti jeste i taj da se nekadašnji pisci, sada kao književni junaci, sretnu oči u oči sa likovima iz sopstvenih priča i romana, pa ako Meri Šeli može da se sretne sa Frankenštajnovim čudovištem, ako Brem Stoker može da se sretne sa grofom Drakulom, zašto sličan postupak ne bi mogao da se primeni i na srpsku fantastiku?

Upravo su to imali u vidu Nešić i Skrobonja kad su učinili da se Milovan Glišić sretne sa likom iz svoje priče „Posle devedeset godina“, i to ni manje ni više nego sa Savom Savanovićem, čije ime dovoljno govori samo za sebe, pa ne treba posebno objašnjavati o kakvom se književnom i folklornom fenomenu radi.

Međutim, pisci se nisu zaustavili na tome, nego su otišli još dalje i poslali Glišića (vozom Orijent ekspresa, razume se) u mračne i neizvesne ulice Trbosekovog, Drakulinog, Džekilovog i Hajdovog, jednom rečju: viktorijanskog Londona.

Kao već dokazani poznavalac natprirodnih pojava među Srbima, Glišić će sada morati da se nosi sa misterioznim pojavama koje šire nemir i strah po britanskoj prestonici, ali koje su se toliko ustalile kao simboli viktorijanskog doba da je ono bez njih maltene nezamislivo kad se posmatra u istorijskom kontekstu, pa je stoga roman i prožet brojnim kulturološkim referencama tog vremena, uz poneki skok u dvadeseto stoleće, sve do Ijana Fleminga.

Istina, možda se Milovan Glišić kao istorijska ličnost na prvi pogled ne uklapa u sablasni ambijent Vajtčepela, ali tim pre se Skrobonjin i Nešićev postupak čini još smelijim i provokativnijim, a čitanje drugog dela „Firentinskog dubleta postaje neodoljivo i uzbudljivo baš kao i čitanje kultnih gotskih novela i detektivskih romana.

Ako dolazak Milovana Glišića u grad Džeka Trboseka ipak može izazvati čuđenje, toliko je sasvim očekivano što se tu zatekao Srbin po imenu Čedomilj Mijatović – i to ne samo stoga što je Mijatović tada zaista živeo u Londonu, nego i zbog toga što je ugledni diplomata još za života izazivao kontroverze svojim interesovanjem za ezoteriju i spiritizam, pa je život prvog srpskog viktorijanca više nego inspirativan za žanr koji kombinuje gotiku, fantastiku i stimpank.

Takođe je očekivano što je i burni ljubavni život kralja Milana Obrenovića poslužio kao osnova za zaplet „Firentinskog dubleta“, a latentnim unošenjem emotivnog naboja kroz odnos Milovana Glišića sa fascinantnom i fatalnom madam Djelafoa, Nešić i Skrobonja postigli su sklad između svetla i tame, kao što su i najavili stavivši podnaslov „Kjaroskuro“ za drugi deo „Firentinskog dubleta“.

Kombinujući istragu u Londonu sa Glišićevim sećanjima na hapšenje Save Savanovića, ali i sa legendama drevnih civilizacija od mesopotamskih Sumera do američkih Inka, Skrobonja i Nešić pokazali su da se kulturološke i folklorne paralele mogu pronaći i između najudaljenijih svetova i epoha, pa koliko god bili čudni putevi Gospodnji, pokazaće se da su čudni i putevi đavoljih i vampirskih sila, kao i putevi književnih junaka iz raznih vremena i jezika, ali da su opet putevi ljudski najčudniji.

Izabravši duologiju umesto mnogo češće trilogije kad su u pitanju romani iz više delova, dva pisca pokazala su kako se na dualizmu gradi savršenstvo čak i kad su sastavni delovi suprotstavljeni jedan drugome, baš kao svetlo i tama.
 
Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
vermerova devojka sa bisernom minđušom u 3d tehnici od 108 gigapiksela laguna knjige Vermerova „Devojka sa bisernom minđušom“ u 3D tehnici od 108 gigapiksela
23.05.2025.
Možda mislite da ste dovoljno pažljivo posmatrali čuvenu sliku Johanesa Vermera „Devojka sa bisernom minđušom“ – bilo uživo u muzeju „Maurichejs“ u Hagu ili je upoznali kroz istoimeni roman koji je pr...
više
besplatna isporuka od 23 do 25 maja 2025 preko laguna rs i delfi rs laguna knjige Besplatna isporuka od 23. do 25. maja 2025. preko laguna.rs i delfi.rs
23.05.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce!   Od 23. do 25. maja 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs i laguna.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na teritoriji Re...
više
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
23.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
23.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.