Laguna - Bukmarker - „Crvene duše“ Pola Grevejaka ‒ svemoćna cenzura u SSSR-u - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Crvene duše“ Pola Grevejaka ‒ svemoćna cenzura u SSSR-u

Pripadam posleratnoj generaciji koja se okretala Zapadu i nije gledala na SSSR i njegove satellite, i zato sam sa znatiželjom uzela da čitam roman „Crvene duše“ malo poznatog francuskog pisca Pola Grevejaka, u izdanju Lagune.

Privukle su me korice knjige jer liče na ruska posleratna izdanja i kratak tekst ispod srpa i čekića „Roman o cenzoru koji je bio prinuđen da čita najbolja ruska dela XX veka kako bi u njima ugušio svaki plamičak slobode“.

Pol Grevejak (1981) napisao je „Crvene duše“ kao svoj prvi roman, ali je studirao političke nauke i književnost. Mladost je proveo putujući i živeo je u Beču, Šangaju i Dablinu, i mada nikada nije posetio Sovjetski Savez, najveći deo romana odnosi se na zbivanja u Moskvi pre njegovog rođenja.

Oni koji tvrde da se sve što ih interesuje može naći na internetu varaju se kada je reč o Grevejaku. U belešci o piscu stoji da je za svoj prvi roman („Crvene duše“) dobio francusku književnu nagradu „Rože Nimije“, a dobar znalac francuskog mi je, tražeći nešto više o Grevejaku, našao još samo da su ga primetili članovi Akademije Gonkur i preporučili to delo čitaocima kao zanimljivo. Posle „Crvenih duša“ napisao je romansiranu biografiju kompozitora Alfreda Šnitkea „Tajna kadenca“ i zbirku priča. Kritičari i čitaoci hvale Grevejaka, ali nigde se ne otkriva kako je tako dobro upoznao „homo sovjetikusa", prema kome u knjizi nikada ne pokazuje nadmenost.

On o „Crvenim dušama“ govori kao o melanholičnom trileru i kaže da je knjiga omaž mučenicima koji su verovali u književnost i bili iskrene patriote spremni da daju svoj život ako je trebalo braniti svetu rusku zemlju, što su iskoristili svi ruski samodršci među koje je uvrstio sve careve, Staljina i njegove naslednike. 

Glavni junak romana je Vladimir Katuškov kome su oba roditelja predavala književnost i ljubav prema knjizi je od njih nasledio. Oca je izgubio u Drugom svetskom ratu, a majka je u potaji čitala Anu Ahmatovu koja je bila na Staljinovoj crnoj listi.

Katuškov je prihvatao sve čime ga je Staljinova i KGB-ova propaganda „kljukala“ i verovao da oterani u gulage ili u ludnice nisu nedužni jer su ugrozili komunističku doktrinu. Tako mu nije bilo teško da se zaposli u centralnoj sovjetskoj cenzuri, poznatoj kao Glavlit.

Veoma obrazovan, duboko indoktriniran, Katuškov se ponosi što daje doprinos trijumfu socijalizma i zato brzo napreduje, uveren da je pravi „inženjer ljudskih duša“ kako je Staljin to nazvao. 

Katuškov dobija određene privilegije, istina sitne (bolju kancelariju, vožnju autom Glavlita...), a cenzuriše najbolje knjige (Pasternaka, Solženjicina) i ne razmišlja o daljoj sudbini autora koji, zavisno od njegove ocene, odlaze u sibirske gulage ili na navodno lečenje u ludnice. 

Veoma introvertan, Katuškov se sprijatelji sa Pavlom Goljšenkom, propalim sineastom, koji radi kao kino-operater u Goskinu, bioskopu za političku vrhušku, gde njih dvojica u potaji gledaju zabranjene zapadne filmove.

Zaljubljuje se u devojku koja ga uvodi u svet samizdata, knjiga i brošura iz kojih saznaje ono što nije mogao čitati jer nije ni stizalo na cenzurisanje. 

Postepeno Katuškov doživljava preobražaj, postaje disidentski pisac, zgađen licemerjem poretka u koji je verovao, i počinje da piše pod pseudonimom. Grevejak uporedo stvara potresnu sliku gulaga, ludnica gorih od zatvora, bede naroda koji vreme provodi u redovima pred praznim prodavnicama i istovremeno prati zbivanja u porodici Sverdlov. Otac te porodice gradi karijeru od operativca KGB-a do generala, a njegova jedina kći zajedno sa Katuškovom postaje borac protiv straha, terora, autokratije, cenzure ... U sovjetske knjižare stižu knjige Pasternaka, Solženjicina.
 
Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.