Laguna - Bukmarker - Četiri Obrenovića i jedan Simić – povodom knjige Đorđa S. Simića „Propast dinastije Obrenovića“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Četiri Obrenovića i jedan Simić – povodom knjige Đorđa S. Simića „Propast dinastije Obrenovića“

Ne treba dodatno objašnjavati kojoj četvorici Obrenovića se posvećuje posebna pažnja kad god se govori i piše o Srbiji devetnaestog stoleća, jer bez životopisa kneza Miloša, kneza Mihaila, kralja (prethodno kneza) Milana i kralja Aleksandra ne može se zamisliti ni hronologija razvoja srpske državnosti, ni istorijat srpsko-turskih ratova, pa ni (ponekad krvave) razmirice između tek formiranih političkih struja unutar srpskog društva. (Peti Obrenović koji je bio vladar, knez Milan, sin kneza Miloša i stariji brat kneza Mihaila, najčešće se samo uzgred pominje, jer bio je na čelu vazalne Kneževine Srbije manje od mesec dana, i to pod tutorstvom tročlanog namesništva.)

A u Srbiji kojom su vladali Obrenovići – pa i onda kad su bili izgnani tokom skoro dve decenije, a državom upravljao knez Aleksandar Karađorđević pod zaštitom ustavobranitelja – nije trebalo dodatno objašnjavati ni ko je porodica Simić, iz koje je potekao i političar u čijoj je zaostavštini pronađen memoarsko-istorijski spis gde se daje autentičan pregled srpske političke, društvene i kulturne stvarnosti tokom druge polovine devetnaestog veka.

Danas se za ime Simića prvenstveno vezuje porušeni Konak, koji je ostao upamćen kao rezidencija dinastije Obrenović, pa i kao mesto njenog krvavog kraja 1903. godine – zbog čega je možda i srušen već godinu dana nakon Majskog prevrata – ali Simići se nisu upisali u istoriju Srbije samo zato što su knezu Aleksandru Karađorđeviću svojevremeno prodali tada jedno od najlepših beogradskih zdanja, nego i aktivnim učešćem braće Stojana i Alekse u ustavobraniteljskom režimu, pa je možda i zbog njihovog istorijskog značaja Stojanov sin Đorđe, premda uspešan diplomata i dva puta predsednik srpske vlade, ostao u senci svog oca i strica, što je konačno ispravljeno objavljivanjem Đorđevog rukopisa naslovljenog kao „Propast dinastije Obrenovića“.

Kad se objavljuje delo koje je decenijama čamilo u rukopisnoj verziji, ponekad ime i biografija autora znaju da privuku veću pažnju nego ono što u delu piše, pa koliko god da se „Propast dinastije Obrenovića“ može okarakterisati kao zbornik portreta četvorice Obrenovića, ipak je ovo i portret samog Đorđa S. Simića, jer ne samo što autor otvoreno piše o sopstvenim iskustvima i učešćima u značajnim istorijskim momentima, nego je istoričarka Ana Stolić, koja je i priredila Simićev rukopis za štampu, u posebnom predgovoru predočila čitaocima detalje iz Simićevog životopisa i time takoreći ukazala na još jedan simbol obrenovićevske Srbije.

S obzirom na to da je Simić svoja sećanja, svedočenja i zapažanja pisao u godinama neposredno nakon ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage, ovo je delo lišeno mnogih naknadnih negativnih nanosa, kojim su naročito bila izložena imena kraljeva Milana i Aleksandra, ali pošto Simić, sa druge strane, nije ni pristrasan prema vladarima u čije je vreme ostvario svoju političku karijeru, može se „Propast dinastije Obrenovića“ uslovno smatrati objektivnim prikazom.

Objektivnost je, dakle, u tome što Simić, i kad oštro kritikuje vladare o kojima piše, čini to jer se lično uverio u njihove greške, a ne zbog toga što je takva bila državna i ideološka politika nakon dolaska Petra I Karađorđevića na presto Srbije.

Ipak, i ta je objektivnost uslovna, jer autor je imao dovoljno vremena da svoje stavove koriguje i da za tumačenje izvesnih prelomnih momenata srpske politike, u kojima je i sâm učestvovao, iskoristi naknadnu pamet, a pritom Simić nije prezao od toga da u svakoj prilici istakne značaj svoje porodice, pa čak i kad za to nije bilo adekvatnih argunemata.

Zahvaljujući priređivačkim napomenama, na takve je nedoslednosti i pogreške ukazano na licu mesta, a pošto je uz svako značajno ime data u posebnoj napomeni kratka biografija, ova je knjiga dostupna i čitaocima koji nisu previše upućeni u političke i društvene prilike obrenovićevske Srbije, pa će verovatno mnogima promeniti uvreženu i često jednostranu sliku o vladarima koji su, kao i svi drugi ljudi, ipak bili složene ličnosti i čije su psihološke profile najbolje mogli da razumeju oni koji su ih lično poznavali.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
noć knjige priča koja traje  laguna knjige Noć knjige – priča koja traje!
06.06.2023.
Jun mesec donosi brojne radosti, a jedna od njih sigurno je Noć knjige! Omiljena manifestacija svih ljubitelja knjige, 28. po redu, održaće se od 9. do 11. juna 2023. godine u organizaciji La...
više
kako je piter s bigl, autor poslednjeg jednoroga , vratio konce u svoje ruke laguna knjige Kako je Piter S. Bigl, autor „Poslednjeg jednoroga“, vratio konce u svoje ruke
06.06.2023.
Napomena: izvorni tekst je objavljen prošle godine. Nakon što je izgubio kontrolu nad svojim intelektualnim vlasništvom – uključujući knjigu koja spada među klasike i decenijama se dobro prodaje – ...
više
spajanje kućnih biblioteka kako deliti stambeni prostor sa još jednim zaluđenikom laguna knjige Spajanje kućnih biblioteka: Kako deliti stambeni prostor sa još jednim zaluđenikom
06.06.2023.
Posedujem baš mnogo knjiga. Prema rečima moje majke, koja je takođe strastveni čitalac, posedujem previše knjiga. I istina je da je svaki mogući pedalj moje sobe prekriven knjigama – onima koje posedu...
više
dženis halet planiranje uskraćuje radost laguna knjige Dženis Halet: Planiranje uskraćuje radost
06.06.2023.
S autorkom bestselera „Ubistvo u Lokvudu“ razgovaramo o pisanju scenarija za film, pandemiji, ljubavi prema neizvesnosti i onome šta Dikens ima zajedničko sa Džeki Kolins. Dženis Halet je autorka r...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.