Laguna - Bukmarker - Brodolomništvo – velika tema o slobodi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Brodolomništvo – velika tema o slobodi

Ni posle trideset godina potreba Nemaca da prekopavaju po, za njih, bolnom periodu posleratne podeljenosti na dve države nije se umanjila. Ako bismo hteli da budemo precizni, možda bi se pre moglo ustanoviti da se ta potreba održava i dalje samo kod „istočnih“ Nemaca, odnosno da period života u DDR-u i razdvojenost jednog naroda nikada i nije bila goruća tema kod stanovnika Savezne Republike Nemačke. Čak, ako odemo korak dalje, nameće se utisak da odsustvo važnijih umetničkih dela koja bi bila saopštena iz perspektive „zapadnih“ Nemaca ukazuje na to da je ovaj trenutak nemačke istorije mnogo veću znatiželju probudio u drugim, stranim sredinama, nego u razdvojenom ogranku matične zemlje.

Orijentišući se prema sad već kultnom filmu „Zbogom, Lenjine!“! iz 2003, moguće je ustanoviti postojanje čitave linije potonjih filmskih i književnih ostvarenja koja su sagledavala život u komunističkoj Nemačkoj sa istovremenom kritičnošću i nostalgijom. Jedan od takvih pogleda na ovaj deo nemačke prošlosti jeste i roman Kruso Luca Zajlera (1963), pisca koji je rođen i odrastao u Tiringiji, istočnonemačkoj pokrajini. Radnja njegovog romana odigrava se tokom leta i rane jeseni 1989. godine, u osvit pada Berlinskog zida, na udaljenom ostrvu Hidenze u Baltičkom moru. Uspostavljajući skriveni dijalog sa „Robinzonom Krusoom“ Danijela Defoa i „Čarobnim bregom“ Tomasa Mana, Luc Zajler pokušava da ispriča priču o savremenoj paradigmi brodolomnika i ideji slobode.

Polazeći od faktičkih i stvarnosnih podataka, Zajler oslikava ostrvo Hidenze kao jedini bastion slobode u Istočnoj Nemačkoj – ostrvo čije se teritorijalne vode graniče sa zapadnonemačkim, i koje je, tako udaljeno, bilo prećutno prepušteno od strane sovjetskih vlasti umetnicima, pankerima, anarhistima u pokušaju i raznim alternativcima kao poligon za ispoljavanje njihovih malih neposlušnosti. Brodolomništvo izranja kao velika tema ovog romana i odnosi se u doslovnom smislu na sudbine ljudi koji su pokušavali na čamcima ili plivajući da prebegnu na dansku obalu, ali u prenesenom smislu ono je ime za sve one što sa istočnonemačkog kopna, izgubljeni i životno skrhani, stupaju na ovo ostrvo koje im nudi supstituciju za slobodu, nepostojeću u njihovom svakodnevnom životu. Brodolomništvo njegovog junaka, međutim, ne ogleda se skoro uopšte u činjenici življenja u totalitarnoj državi već u okolnosti da je ostao emotivno i socijalno paralisan nakon gubitka devojke u saobraćajnoj nesreći. Zato on na Hidenzeu postaje gotovo nemi protagonista događaja i prijateljstva sa pravim nosiocem radnje ovog romana i filozofom hidenzeovske slobode Aleksandrom Krusovičem – Krusoom.

Sin sovjetskog generala, ostavljen na staranje svojoj tetki i njenom mužu, nemačkom fizičaru, Kruso se javlja kao višestruko izopšten junak, lišen i ideološkog i nacionalnog i porodičnog identiteta i pripadnosti. Društveno-korisni rad perača sudova u hidenzeovskom hotelu, koji Kruso prihvata kao kaznu za podrivanje društvenog sistema, postaje njegov pravi identitet, a hotel Pustolov dom koji nedostaje. Nezvanični vođa celokupnog personala hotela Pustolov, Kruso postaje vodič ostrvskog pokreta za slobodu. Gradeći lik Krusoa kao modernog pandana svog literarnog imenjaka, Zajler pravi dijalog sa Defoovom sedamnaestovekovnom utopijskom vizijom ostrvske slobodne države koju organizuje i podiže (životni) brodolomnik tako što tu viziju istovremeno destabilizuje. Sloboda koja se nalazi na drugom mestu i kojoj u susret kreću, jedan po jedan, članovi personala hidenzeovskog „čarobnog brega“, a kojoj je u susret plivajući krenula Krusoova sestra mnogo godina ranije, ispostavlja se kao lažna. Njenu laž ne dokazuju samo smrti svih tih ljudi već Krusoova dalekovida spoznaja kapitalističke, neslobode i trajnog ropstva u potrošačkom društvu.

Zajlerov roman, donoseći priču o težnji istočnih Nemaca za slobodom, govori zapravo o zauvek izgubljenoj slobodi spokojnog, nekonzumentskog, nekapitalističkog života u zemlji koja je u jednom danu prestala da postoji i sa kojom su u nepovrat otišle sve njene vrednosti.   
 
Autor: Nataša Anđelković
Izvor: pecat.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
novi naslovi u okviru akcije otkrijte skrivena blaga  laguna knjige Novi naslovi u okviru akcije „Otkrijte skrivena blaga“
02.10.2023.
Budući da se čitaocima svidela Lagunina akcija „Otkrijte skrivena blaga“, nova iznenađenja vas čekaju!   Od 4. oktobra do 3. novembra u svim knjižarama Delfi i na sajtovima laguna.rs i delf...
više
lela stojanović u surdulici i lebanu laguna knjige Lela Stojanović u Surdulici i Lebanu
02.10.2023.
U okviru Dečje nedelje koja se ove godine održava od 2. do 8. oktobra pod sloganom „Veliko srce dece Srbije“, spisateljica za decu Lela Stojanović predstaviće svoje knjige „Vesela veštica Nika“, „Vese...
više
nedelja knjiga mirjane bobić mojislović laguna knjige Nedelja knjiga Mirjane Bobić Mojislović
29.09.2023.
Od 2. do 8. oktobra pružamo vam lepu priliku da kućnu biblioteku obogatite delima Mirjane Bobić Mojsilović. Knjige „Sazvežđe svitaca“, „Baba, nemoj ništa da me pitaš“, „Tvoj sam“, „Srce moje“, „Ono sv...
više
krimi priča kao poprište za porodičnu dramu predstavljena crvena voda jurice pavičića laguna knjige Krimi priča kao poprište za porodičnu dramu – predstavljena „Crvena voda“ Jurice Pavičića
29.09.2023.
Roman „Crvena voda“ Jurice Pavičića je priča o nestanku sedamnaestogodišnje Silve Vele, o potrazi za njom, o pukotinama u porodici koju njen nestanak izaziva, o raspadu jedne države. Ovo je i najuspeš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.