Laguna - Bukmarker - Antičke teme: „Ahilova pesma“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Antičke teme: „Ahilova pesma“

Ahilova pesma“ debitantski je roman američke spisateljice Madlin Miler (prevod Nevena Andrić) ovjenčan nagradom Orindž, u kome se autorka vraća jednoj od najstarijih i najvažnijih priča zapadne civilizacije – o Troji i velikom ratu.

Patroklo, stidljivi mladi princ, prognan je na dvor kojim vladaju kralj Pelej i njegov savršeni sin Ahil. Pod uobičajenim okolnostima putevi im se svakako ne bi ukrstili; ipak, Ahil sklapa prijateljstvo sa obeščašćenim kraljevićem. I dok izrastaju u mladiće vične ratnim i vidarskim vještinama, njihovo drugarstvo prerasta u nešto dublje – uprkos protivljenju Ahilove majke Tetide, surove morske boginje.

Ubrzo stižu vijesti da je oteta Helena, kraljica Sparte. Rastrzan između ljubavi i strahovanja, Patroklo polazi sa Ahilom u Troju, i ne znajući da će godine koje će uslijediti staviti na probu sve do čega im je stalo.

Ali ko je, zapravo, Patroklo i kakva je priroda njegovog odnosa sa Ahilom? Ova pitanja su inspirisala Milerovu i željela je da na njih odgovori jer nam „Ilijada“ ne nudi objašnjenje. U epu saznajemo samo da je Patroklo bio najvoljeniji od Ahilovih saputnika i uz nekoliko biografskih detalja – da je odrastao na dvoru Ahilovog oca jer je prognan iz svog kraljevstva.

Potonjim generacijama Grka bilo je očigledno da su njih dvojica bili ljubavnici. U izgubljenoj Eshilovoj drami „Mirmidonci“ tako je i naglašeno, a spominje se i u Platonovom dijalogu „Gozba“. Kada su Aleksandar Veliki i njegov ljubavnik Hefastion posjetili Troju na putu ka Persiji, legenda kaže da su prinijeli žrtve na grobu u kojem su sahranjeni Ahil i Patroklo.

Ovakvi detalji ponudili su Milerovoj materijal za ljubavnu priču o legendarnim herojima koju je ona ispričala iz neočekivane perspektive. Posebna snaga leži u ženskim likovima, prije svega u opisu Ahilove majke Tetide, morske nimfe koja ima jaku potrebu da zaštiti svoga sina. Takođe, Milerova divno dočarava i lik robinje Brisejide čime Ahilov gnjev tokom Trojanskog rata dobija dodatno na snazi. „Ahilova pesma“ je priča o ljubavi, ali i o silnoj bici između bogova i kraljeva, spokoja i časti, besmrtne slave i ljudskog srca.

Madlin Miler je rođena u Bostonu a odrasla je u Njujorku i Filadelfiji. Pohađala je univerzitet Braun, gdje je diplomirala i magistrirala klasične jezike. Posljednjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Šekspira. Njen prvi roman „Ahilova pesma“ iz 2012. godine preveden je na dvadeset i pet jezika. Autorka je i romana „Kirka“. Eseji Milerove objavljivani su u različitim novinama i časopisima. Živi u Filadelfiji, SAD.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.