Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića: Zalog za slobodu

vaskrsenje-1
Vukašin Milićević je rođen u Beogradu 1982. godine. On je teolog koji se bavi istorijom hrišćanske doktrine i političke filozofije, kao i mestom tradicionalne religije u savremenom balkanskom kontekstu. Radi kao docent na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu.

Vukašina Milićevića je pre četiri godine tadašnji patrijarh SPC Irinej, nakon gostovanja u emisiji „Utisak nedelje“, suspendovao sa svešteničkih dužnosti i zabranio mu pojavljivanje u javnosti zbog „verbalnog delikta“ i oglušivanja o njegovu odredbu da „svako ko nosi mantiju ne može bez njegovog odobrenja u medije“. Spada u grupu profesora Bogoslovskog fakulteta Perišić, Kubat, Sando, kojima se zbog njihovih stavova sudilo na Sinodu SPC bez njihovog znanja i učešća, te elementarne šanse da se od iracionalnih ili racionalnih optužbi brane, sa željom da se izbace sa matičnog fakulteta, koji je u nadležnosti ove institucije. Kao da zabrana javnog govora i suspenzija sveštenog čina nije bila dovoljna.

Dosad je objavljivao isključivo publicističke i tekstove akademske provenijencije. „Vaskrsenje“ je njegov prvi roman.

Nadam se da će mu književnost doneti mogućnost da se izrazi slobodno, bez zadrške i hijerarhije, jer je umetnost polje slobode. Roman „Vaskrsenje“ je zbog svoje briljantnosti obećanje, ili ako hoćete zalog, svih sledećih njegovih romana.

Vukašinov prvenac nije idejni pandan Tolstojevom istoimenom delu, nakon kojeg je veliki pisac ekskomuniciran iz RPC. Ne priča o pokajanju i iskupljenju. Mada govori o grehu, individualnom i kolektivnom. Nadajmo se da neće inspirisati novu hajku na modernog i iskrenog bogotražitelja, bogoslova par excellence, ovde bih podsetila, duhovnog sina i brata pokojnog oca Radovana Bigovića. On govori o elementarnom ljudskom pravu ne samo na slobodu izbora sopstvene vere već i poštovanja tuđe slobode izbora i njegove vere, pitajući se otkad je to vera postala negativna i isključiva, pa svoje postojanje uslovljava uništenjem druge.

Milićevićevo „Vaskrsenje“ je nešto sasvim drugo od Tolstojevog. Ono je delić jevanđelja u blatu naših mitomanija, nacionalizama, ratova i vlastoljublja. U našem podneblju i kontekstu. A taj delić je ni manje ni više nego ugaoni kamen.

Priča romana „Vaskrsenje“ inicira, obnavlja ili uspostavlja elementarnu veru, kakvu tražimo u ovim divljačkim, postapokaliptičnim, totalitarnim, rastrojenim i mizernim vremenima, gotovo distopijskim. On nas budi, kao da smo mrtvi, i zove nas da ustanemo. Tiho ili gromoglasno. Razdvaja ljudsko od božanskog.

U srpskom romanu „Vaskrsenje“ ne očekujte doslovno preslikavanje jevanđeoske priče o vaskrslom Lazaru. Milićević ne želi da prepisuje, doslovno se držeći napisanih stihova. Autor vam nudi adaptaciju biblijske priče u ovom vremenu i okruženju.

Kada završite čitanje, biće vam jasnije sve afere našega tla i vremena. I kom se carstvu treba prikloniti.

Kad počnete da čitate roman, nema šanse da ga ispustite iz ruku do poslednje stranice. On je tempirana bomba koju držite pred sobom i žurite da ga pročitate do kraja, jer ako usporite, može vam eksplodirati u lice.

Čini vam se, da je svim pojedincima i institucijama, nadareni pisac majstorski izmakao tepih. I ne samo kao čitalac već i kao čovek, bez obzira na to kog ste pola, vere ili društvenog statusa, doživećete nokaut, i kad se osvestite, zahvaljivaćete mu na ovom literarnom udarcu, metku ili nožu. Jer ćete doživeti katarzu i obnoviti veru. I u književnost, i u pravoslavlje.

Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Ekspres

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vukašin Milićević

Vukašin Milićević

Vukašin Milićević (Beograd, 1982), teolog. Bavi se istorijom hrišćanske doktrine i političke filozofije, kao i mestom tradicionalne religije u savremenom balkanskom kontekstu. Radi kao docent na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu.

Prikaz romana „Puter“: Tiha pobuna i opasnost uživanja

Roman „Puter“ japanske autorke Asako Juzuki (1981) jedna je od onih knjiga koje se ne daju lako „dekodirati“, ni žanrovski ni emocionalno. Iako je posredi štivo sa moćnom krimi pričom i snažnim elementima psihološkog trilera, ono ne osvaja zapletom, već pridobija čitaoca kroz detalje, ponavljanja, kroz sitne promene u percepciji sveta.

Pročitaj više

„Zabranjeno je ispoljavanje prenaglašenih osećanja pred vratima pansiona“ ili pravila su tu da se ruše, ne da nas guše

Španskoj spisateljici Mamen Sančes nije bilo nimalo lako da nakon hita „Sreća je piti čaj sa tobom“, koji je nekoliko godina nakon izdavanja čak i kod nas još uvek pri vrhu liste najprodavanijih izdanja, osmisli i napiše svoju drugu knjigu i ne razočara.

Pročitaj više

Iz ugla prevodioca – „Pisma Kafki“

Ne dešava se često da prevodilac postane glavni junak knjige, ali u romanu „Pisma Kafki“ autorke Kristin Estime to se ipak dogodilo. Inspiraciju za ovu knjigu predstavljala su Kafkina „Pisma Mileni“, jedino Kafkino delo koje nam, uz Kafkina „Pisma prijateljima i srodnicima“, pruža uvid u Kafkin privatan život.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Ljudi bez grobova“: Enes Halilović, tkalac stvarnog sna

Još uvek drhtim. Glava mi je puna, srce preskače otkucaje. Emocije i nešto više od toga – kao da moćan duh lebdi nad mojom glavom, neka čudna svetlost tog duha me prožima, i ne znam gde sam: iznad ili ispod, unutar ili spolja.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com