Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Jedina žena za stolom“

Glumica, izumiteljka, naučnica, lepotica – sve ove reči opisuju Hedi Lamar, koju je Mari Benedikt oživela na stranicama svoje nove knjige koja nosi naziv „Jedina žena za stolom“.

Hedviga Kizler, poreklom iz Austrije, za vreme Drugog svetskog rata uspela je da obmane supruga zlostavljača i trgovca oružjem, i pobegne u Sjedinjene Američke Države. U Holivudu je ponovo počela da se bavi glumom. Potpisala je ugovor sa medijskom kompanijom „Metro-Goldvin-Majer“ i promenila ime u  Hedi Lamar.

Ali uprkos novoj karijeri, Lamarova nije mogla da zaboravi traume Drugog svetskog rata. Bila je zabrinuta za svoju majku i svoju zemlju, pa je odlučila da uradi nešto povodom toga. Grizla ju je savest što je na sigurnom i što je svoju porodicu ostavila u Beču. Takođe je žalila što javnosti nije otkrila sve tajne koje je saznala dok je bila „jedina žena za stolom“, kada su njen suprug i vojni zvaničnici razgovarali o vojnim planovima.

Upijala je svaku reč koju su pričali. Saznala je za Hitlerov plan protiv Jevreja, kao i za probleme sa kojima se vojska susretala, kao što su neuspeh u lociranju podmornica i koje uloge su radio frekvencije imale prilikom vojnih napada.

Lamarova je imala još veću želju da uradi nešto kako bi se rat okončao, nakon što su nacisti potopili putnički brod koji je prevozio oko stotinu britanske dece za Kanadu, kako bi bili na sigurnom. Lamarova, koja je usvojila sina da bi ga spasila od tragedije Drugog svetskog rata, morala je da učini nešto kako bi se stvari okončale. Zatražila je pomoć od prijatelja i kompozitora Džordža Antejla, koji joj je pomogao da naprave radio-komunikacioni torpedo sistem, koji nacisti ne bi mogli da prisluškuju.

Ne želim da pričam o izumu i naporima koji su uloženi da se on napravi, jer ćete to pročitati u romanu, ali ovaj izum je osnova za tehnologiju koju koristimo danas. Svaki put kada koristite bežični internet, navigaciju ili blutut u kolima, zahvalite se sjajnoj Hedi Lamar, jer je ona zaslužna za to.

Iako Benediktova opisuje samo jedan deo života glumice i izumiteljke, ova knjiga će vas očarati. Ako volite istorijsku fikciju, ovo je jedan sjajan roman o ženi koja se borila za svoje mesto u svetu muškaraca.

Autor: Dien Ovens
Izvor: thenewswheel.com
Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mari Benedikt

Mari Benedikt

Mari Benedikt je književni pseudonim Heder Terel. Rođena je 1969. godine u Pitsburgu u Sjedinjenim Američkim Državama, diplomirala je istoriju i istoriju umetnosti na Bostonskom koledžu, a zatim pravo na Bostonskom univerzitetu. Dok je radila kao pravnica, sanjala je o tome da piše istorijske romane o brilijantnim ženama i konačno je 2017.

Prikaz romana „Bog šume“: Kroz tamu, do slobode

Negde između sve popularnijih dark academia pravca i nordijskog noara, smestio se „Bog šume“. Poređenje sa sada već modernim klasikom Done Tart nije bez opravdanja, barem istakne li se u prvi plan komponenta mračnog, uz to – inteligentnog. Trileri se uglavnom, često i s razlogom, doživljavaju kao lako štivo za plažu, čija brzina odigravanja ne upošljava um koliko bliski im krimi pravac i pretežno ostaje na površini, pa i potpunoj trivijalnosti. Ovo je, naravno, uvreženi stereotip, s obzirom da smo oduvek svesni postojanja vrhunski konstruisanih i psihološki iznijansiranih žanrovskih dela, u šta ovaj roman Liz Mur neosporno spada.

Pročitaj više

Prikaz romana „Dani u knjižari ’Morisaki’“ Satošija Jagisave:

Knjige koje govore o knjigama i knjižarama uvek su pun pogodak, složićemo se! Doduše, treba biti i na oprezu – šta ako nas takva knjiga izneveri i (ne daj Bože) razočara svojim prikazom jednog od omiljenih mesta na svetu svakog knjigoljupca? Zapitam se ponekad, može li uopšte neka knjiga verno da dočara tu moju ljubav prema knjižarama.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Knjižara zabranjenih knjiga“: Slasni ukus osvete

Mada na prvi pogled, pogotovo u današnje vreme, naslov knjige Marka Levija „Knjižara zabranjenih knjiga“ deluje pomalo zastrašujuće i zloslutno, odmah ću vas umiriti i razuveriti – radi se o dinamičnoj romantičnoj drami koja reafirmira moć čitanja i važnost knjiga za čoveka, uz neočekivani ljubavni zaplet u kojem će se glavni junak naći razapet između ljubavi i želje za osvetom. Marka Levija, inače, sa više od 50 miliona prodatih knjiga širom sveta, smatraju najčitanijim francuskim piscem u poslednje dve decenije, a ovaj roman je njegova, verovali ili ne, čak 26 knjiga u karijeri. Laguna ih je kod nas izdala više od deset.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Tri kapibare s one strane ograde“ Mateusa Bera

O čemu li se ovde radi? Tri kapibare – Emi, Raul i Tristan – najbolji su prijatelji. Žive u zoološkom vrtu sa ostalim vodenim prasićima i zadovoljni su – uglavnom. Imaju dovoljno hrane, baru u kojoj se brčkaju i napretek vremena za izležavanje. Ali jednog dana ovaj trojac počinje da se pita postoji li još nešto izvan njihovog ograđenog prostora. Da li su glasine o zlim vukovima, groznim morskim prasićima i ludim majmunima istinite? To jednostavno moraju da saznaju!

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS