Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Otvoren prvi muzej posvećen Meri Šeli i njenoj književnoj tvorevini – Frankenštajnu

Početkom avgusta 2021. godine otvorena je „Kuća Frankenštajna Meri Šeli“ u Batu u Engleskoj, samo nekoliko koraka dalje od veoma cenjenog „Centra Džejn Ostin“.

Foto: Mary Shelley's House of Frankenstein



Obe autorke su bile povezane sa gradom Batom, koji je popularna turistička destinacija još od 43. godine n. e, o čemu svedoče ruševine rimske termalne banje po kojima je grad dobio ime i status Uneskove svetske baštine.

Ostinova je tamo živela između 1801. i 1806. godine i iskoristila ga je kao mesto radnje za romane „Pod tuđim uticajem“ i „Nortengerska opatija“.

Šelijeva je u tinejdžerskim danima boravila ovde nešto kraće, ali je taj boravak bio bogat događajima i kreativno plodan.

Ovde se udala za pesnika Persija Biša Šelija, saznala za samoubistva njegove polusestre i prve supruge koja je bila trudna, prisustvovala rođenju svoje vanbračne nećakinje (ćerke lorda Bajrona), pohađala predavanja o galvanizmu, odnosno reanimaciji putem električne struje... i upravo ovde je napisala veći deo romana „Frankenštajn“.

Bat je dugo istraživao svoju vezu sa Ostinovom, ali nakon što je oberučke prihvatio i Šelijevu, počeo je da privlači različite književne hodočasnike.

Posetioci „Centra Džejn Ostin“ mogu da isprobavaju šešire, da razmene duhovite replike sa jednim od njenih likova, grickaju pogačice sa dorsetskim kajmakom u sobi za čaj i učestvuju u godišnjoj kostimiranoj šetnji.

Sa druge strane, u „Kući Frankenštajna“ očekujte zlokobne, uznemirujuće zvučne, šokantne specijalne efekte, jezive vodiče u keceljama poprskanim krvlju, „adekvatne mirise“, „vlažan i zlosutan doživljaj u podrumu“ i skoro 2,5 metra visoku robotizovanu verziju znate već koga.

(Ne, nije u pitanju Meri Šeli!)

Posetioci će uskoro moći da vide i „bednu tavansku odaju“ Viktora Frankenštajna pretvorenu u escape room, „punu suludih mozgalica, čudnih artefakta i raznoraznih delova tela“.

Suosnivač Kris Haris objašnjava filozofiju kojom su se rukovodili dok su radili na ovom projektu:

„Pokušavamo da se poigramo sa strahovima ljudi, ali sebe ne shvatamo vrlo ozbiljno. U 'Kući Frankenštajna Meri Šeli' stvaramo doživljaje u kojima će, nadamo se, ljudi zaista uživati na dublji način. Želimo da izađu odavde sa osećajem da su doživeli nešto uznemirujuće, ali da se osećaju srećno. To je naš krajnji cilj.“

Bi-Bi-Si navodi da ova atrakcija pruža i uvid u „tragični lični život Šelijeve, njenu književnu karijeru i savremenu relevantnost romana u pogledu popularne kulture, politike i nauke“.

Ovo možda nije prikladno za decu (ili bojažljive obožavatelje Ostinove) jer sadrži „preteće i zloslutne audio i vizuelne efekte, zamračene prostorije i neke scene i prikaze uznemirujuće prirode“.

Ljubitelji knjige „Gordost i predrasude i zombiji“, obavezno treba da posete suvenirnicu koja se nalazi na izlazu ove književne atrakcije.

Autor: Ajun Halidej

Izvor: openculture.com

Prevod: Kristijan Vekonj

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.