Laguna - Bukmarker - Branislav Janković: Pisanje je sreća - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Branislav Janković: Pisanje je sreća

Branislav Janković, poznati niški pisac, nedavno je objavio novu knjigu pod nazivom „Zidanje ambisa“. Veći deo njegovog života obeležilo je novinarstvo, a trenutno profesija pisca upravlja njegovim životom.



Njegov roman „Suze Svetog Nikole“ nalazi se kao izborna lektira u nekoliko srpskih srednjih škola, a među poznatijim knjigama nalaze se i „O vukovima i senkama“, „Peta žica“, kao i „Vetrovi zla“. Branislav Janković je u ovom razgovoru objasnio simboliku ambisa, susret tri vera, kao i koliko je dugo radio na realizaciji ove knjige.

Objavili ste novu knjigu pod nazivom „Zidanje ambisa“. Koliko ste radili na realizaciji ove knjige?

Od trenutka kada sam naučio da čitam i pišem. Svaka moja knjiga je zbir učenja, iskustava i nadahnuća koja sam prikupio kroz život. Uvek sam bio zagovornik mišljenja da prvo treba živeti, pa onda stvarati. Drugačije ponašanje je samo imitacija umetnosti. Rukopis „Ambisa“ sam pisao skoro godinu dana, pre toga istraživao šest meseci, i to putovanje u vreme od pre sedam vekova bilo je pravo otkrovenje za mene – saznao sam da se u ovoj zemlji ništa i nikada neće promeniti i da se mentalitet naroda ne menja lako. U našem slučaju nikako.

Koliko Vam je bilo teško da se držite istorijskih činjenica pri pisanju romana?

Nimalo mi nije teško palo – nisam ih se držao. Kada se čovek seća prošlosti, naročito detinjstva, njegove uspomene se prepliću s narodnim verovanjima, legendama i mitovima, pa namerno izmeša realne i fiktivne likove, istorijske činjenice i maštu, i od svega toga ispadne knjiga. Istorija je samo ukras oko priče, lepo rezbareni ram oko naslikanog platna. Šta je istina a šta ne, ostavljam istoričarima.

Koju simboliku predstavlja ambis?

Naslov „Zidanje ambisa“ je oksimoronska, ali više metaforična sintagma koja je između ostalog, ali pre svega – ljubav, ali i sve ostalo što prati izgradnju manastira, a to su i nesreće, bolest, muka i trpljenje, molitve i vera. Kako čovek treba da živi, čime da se rukovodi – instinktom ili dužnošću? To je jedna od večitih tema, ne samo u mojim knjigama, već i u životima svih nas. Ambis nije samo nadole, već može biti i na gore, ka nebu. I ne mora biti provalija, već i odlično mesto za skrivanje. Neki ambisi postoje, a neke sami stvorimo.

Koji Vam je omiljeni lik Vašeg književnog dela i zašto?

Veštica Kalina. Ona je svetlost koja gori u pogrešno vreme i na pogrešnom mestu. Neko ko staje u odbranu ženskog dostojanstva i prava da raspolažu svojim životima. Zato je morala da bude kažnjena. I onda se vraćamo na mentalitet ovog naroda i još jednom vidimo sličnost današnjeg društva sa onim od pre sedam vekova. Još jedan ambis koji smo sami napravili.

Zašto ste se odlučili za susret tri vere? Zašto je ona važna?

Vidoje je paganin, fra Vita katolik, a mladi Srđ pravoslavac. Na jednom mestu, usred gradnje Dečana, spojio sam trojicu Srba sa tri različite vere. I pored svojih bogova i religije, strah i sumnja su najčešći pokretači njihovih delovanja, te oni preduzimaju akcije u skladu sa svojim karakterima i uverenjima. Sva trojica počinju da sumnjaju u svoju veru. Motiv sumnje je čest u mojim romanima – preispitivanje naših uverenja i postavljanje pitanja. U jednom trenutku iguman Arsenije kaže: „Ljudi smo, pre svega, fra Vito, tu crkve nemaju šta da traže. Tajne naših duša nisu vlasništvo naših religija.“ Vera jeste važna, ali uvek sam prednost davao veri u ljude.

Da li je potrebno da se pročitaju prethodni romani kako bi se u potpunosti shvatila suština novog dela?

Ne. Svi moji romani su odvojeni jedni od drugih. Trudim se da u svojim knjigama pokažem kako živimo, šta osećamo, kako nam se čini ovaj svet. Zato moram da budem slobodan u svojim traganjima. Svaki put tražim nov prilaz, nove realnosti ili nova maštanja. Zato volim da pišem o različitim temama i na različite načine. Stvaram nove junake, shvatajući da u svakoj knjizi tražim samog sebe. Da li sam našao? Ne verujem, inače bih prestao da pišem.

Koji su sledeći koraci u Vašoj karijeri?

Da i dalje pišem, istražujem i uživam u tome. Jer pisanje je sreća.

Autor: Nataša Spasovski
Izvor: teenstar.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
roman serafina krin i srce sveta aleksandre filipović u otkupu publikacija za biblioteke u ukrajini laguna knjige Roman „Serafina Krin i Srce sveta“ Aleksandre Filipović u otkupu publikacija za biblioteke u Ukrajini
18.12.2025.
Uprava za kulturu Solomjanskog okruga gradske državne administracije grada Kijeva sprovela je otkup publikacija od značaja za kulturu i umetnost. Roman „Serafina Krin i Srce sveta“, višestruko nagr...
više
prikaz knjige lazarevo časomerje delo iz ožiljaka na duši sazdano laguna knjige Prikaz knjige „Lazarevo časomerje“: Delo iz ožiljaka na duši sazdano
18.12.2025.
Pošto nas je u „Svetom ratu za Carigrad“ odveo pod bedeme Konstantinopolja, pa nas poveo i u srednjovekovnu Srbiju u „Gorolomu“, Aleksandar Tešić nas u svojoj najnovijoj istorijskoj pustolov...
više
prikaz romana dorćolski rekvijem pukotine u stvarnosti laguna knjige Prikaz romana „Dorćolski rekvijem“: Pukotine u stvarnosti
18.12.2025.
„Dorćolski rekvijem“ Dejana Stojiljkovića, nastavak romana „Serafim“, izvodi na književnu scenu detektiva Malavrazića, koji, pod budnim okom čuvenog junaka Nemanje Lukića, mora da razreši je...
više
delfi kutak je pročitao ukus straha  laguna knjige Delfi Kutak je pročitao: „Ukus straha“
18.12.2025.
Za početak da priznam – imala sam OZBILJNE predrasude u vezi sa domaćim autorima i trilerima! Znate već, čitaš Ficeka, Karizija... i misliš: „Ma daj, ko to može da isprati na domaćem terenu? Domaći pi...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.