Laguna - Bukmarker - Roman o slobodi u 20. veku – „Svaki dan u godini 1“ Uvea Jonzona u prodaji od 12. septembra - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Roman o slobodi u 20. veku – „Svaki dan u godini 1“ Uvea Jonzona u prodaji od 12. septembra

Pred čitaocima je prvi od četiri toma romana Uvea Jonzona „Svaki dan u godini“, koji je prema oceni kritike jedan od deset najvažnijih romana 20. veka.

Uve Jonzon spada među najzanimljivije savremene nemačke pisce, a ovaj roman je izazvao burne reakcije kako u Nemačkoj i Evropi, tako i u Americi. Jer Jonzon piše o slobodi čeprkajući po savesti Amerike, ali i savesti Evrope, pokazujući u kojoj meri sloboda uprkos svojoj krhkosti žilavo preživljava.

Gezina Krespal, rođena 1933. u gradiću Jerihovu na severu Nemačke, već šestu godinu živi na Menhetnu zaposlena kao prevoditeljka u velikoj banci. Detinjstvo je provela pod nacizmom, mladost u Istočnoj Nemačkoj, iskusila je život u Zapadnoj Nemačkoj i odbacila ga, a u Njujork je stigla s jednim ciljem: da zarađuje dovoljno za podizanje maloletne ćerke Mari. Obeležena svojom prošlošću, mlada Nemica ne može da se prilagodi američkom svetu sa istom lakoćom kao i njena desetogodišnja ćerka. Živost njenih utisaka, njeno opsesivno gomilanje informacija iz Njujork tajmsa čine je svedokom američke istorije šezdesetih, obeležene Vijetnamskim ratom, rasnim pitanjem i svakodnevnim nasiljem kojim je preplavljena crna hronika. Paralelno s tim, Gezina pokušava da rekonstruiše svoju traumatičnu prošlost u Nemačkoj između tridesetih i pedesetih.

Podeljen na poglavlja koja su posvećena svakom danu u godini – od 21. avgusta 1967. do 20. avgusta 1968. – roman uspeva da probije vremensku barijeru formirajući kolektivni prostor koji presecaju mnogobrojne tenzije: ulice i kancelarije Velike Jabuke prepliću se sa vijetnamskom džunglom, svakodnevno čitanje Njujork tajmsa paralelno prate priče o provincijalnom Jerihovu Gezininog detinjstva obeleženom prihvatanjem nacizma i kasnijim prilagođavanjem dogmatskom socijalizmu. Uvodeći nas u skrivene prostore Gezininih najintimnijih misli i njenog živopisnog jezika, Jonzon nam svojim umećem pripovedanja dočarava hrabar i nezaboravan ženski lik, koji je istovremeno lucidan i nemoćan svedok katastrofe ljudske istorije.

„Svaki dan u godini 1“ je vrhunsko književno dostignuće, na nivou Prustovog „U potrazi za izgubljenim vremenom“ ili Džojsovog „Uliksa“. U izvanrednom prevodu Drinke Gojković, knjigu možete pronaći od subote 12. septembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.