Laguna - Bukmarker - Prikaz „Knjige izgubljenih prijatelja“ Lize Vingejt - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz „Knjige izgubljenih prijatelja“ Lize Vingejt

Knjiga izgubljenih prijateljaLize Vingejt, autorke bestselera „Dok još nismo bile vaše“ dirljiva je priča o Hani Goser, oslobođenoj robinji koja posle Građanskog rata pokušava da pronađe svoju porodicu i Beni Silvi, mladoj učiteljici prepunoj ideala u siromašnoj, seoskoj školi u Luizijani krajem 1980-ih, koja pokušava da inspiriše svoje učenike.

Priče Silve i Hani prepliću se i slivaju u istorijsku lekciju o porodici, istrajnosti, upornosti, rasizmu i nadi. Hanina priča počinje deset godina posle Građanskog rata. Ona radi na plantaži na kojoj je pre rata bila robinja u nadi da će uspeti da posle deset godina rada dobije komad zemlje koji će biti samo njen. Noću sanja svoju majku, braću i sestre koji su prodati pred kraj rata i raštrkani od Luizijane do Teksasa.

Sticajem okolnosti kreće na put sa dve ćerke vlasnika plantaže – Lavinijom, razmaženom naslednicom i zakonitom ćerkom i Džuno Džejn, ćerkom vlasnikove ljubavnice. Vlasnik plantaže nestao je negde u Teksasu i kreolka Džuno Džejn pokušava da ga pronađe kako bi osigurala svoje nasledstvo.

Tokom putovanja tri devojke sklonište pronalaze u crkvi prepunoj novinskih isečaka. U pitanju su kolumne „Izgubljeni prijatelji“ koje je objavljivao jedan crnački list. Za 50 centi bivši robovi su mogli da objave oglas i tako potraže izgubljene članove porodice. Na putu za Teksas Hani i Džuno Džejn se obraća sve više ljudi koji im traže da zapišu njihove priče/oglase i tako nastaje „Knjiga izgubljenih prijatelja“.

Sto godina kasnije Beni Silva se zapošljava kao učiteljica u seoskoj školi, gde siromašna deca i bela i crna nisu zainteresovana za školski program. Zahvaljujući inspirativnom gostu koji je klincima ispričao istoriju njihovog grada, Beni uspeva da uključi decu u istraživački projekat otkrivanja svoje i istorije svog grada. Ispostavlja se da Beni živi u kući koja je bila deo plantaže na kojoj je Hani živela i radila. Sprijateljuje se sa vlasnikom kuće i imanja i njih dvoje, zajedno sa decom, otkrivaju tajne koje gradić želi da sakrije

Novi roman Vingejtove je priča o malo poznatoj posleratnoj istoriji Amerike, o segregaciji koja i dalje postoji, o prijateljstvu i iskupljenju, istrajnosti i hrabrosti. Priča je zasnovana na stvarnoj kolumni „Izgubljeni prijatelji“ koja je izlazila u Sautvesternu, što Haninu polovinu knjige čini još potresnijom. Ljubitelji istorijske fikcije će uživati u ovoj priči, koja je jedna od onih koje pročitate u dahu, sklupčani ispod omiljenog ćebeta.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.