Laguna - Bukmarker - L. Dž. Šen o strasti i romansi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

L. Dž. Šen o strasti i romansi

Razgovor s autorkom L. Dž. Šen otkriva nam dublji uvid u njen kreativni proces tokom nastajanja romana „Đavo uvek nosi crno“, ljubavni roman s blagom primesom erotike, malo humora i puno topline.

L. Dž. Šen je autorka provokativnih knjiga „Opaki momak“, „Ukradeni poljubac“ i „Đavo uvek nosi crno“. Ona piše neke od najvrelijih erotskih scena u savremenim ljubavnim romanima, a u intervjuu za Bukmarker nam govori o svojoj inspiraciji, odnosu prema likovima, izazovima i uživanju u pisanju, kao i o ulozi muzike u stvaranju atmosfere u njenim romanima.

Da li ste znali kada ste počeli da pišete da će Vaše knjige postići ovoliki uspeh?

Ne. Ne mislim da bilo ko ulazi u ovaj posao očekujući ogroman uspeh. Ljudi postaju pisci jer zaista vole pisanje. Zapavo, smatram da što više pišete iz ličnog zadovoljstva, to bolje dolazi do izražaja.

Šta Vam je poslužilo kao inspiracija za knjigu „Đavo uvek nosi crno“ i njene likove?

Nije postojao samo jedan izvor inspiracije za ovu knjigu. Bila sam u fazi gledanja romantičnih komedija iz devedesetih i početka 2000-ih, i želela sam da napišem nešto što bi ljudima pružilo isti prijatan osećaj koji sam imala gledajući te filmove. Što se tiče Medi, zaista sam želela da osmislim junakinju opsednutu venčanjima i venčanicama, koja se verila protiv svoje volje. Smatrala sam da je to dobar zaplet sa nju, sa visokim ulozima. Kad je u pitanju Čejs, želela sam da glavni muški junak bude hladan i proračunat, i koji je primoran, protiv svoje volje, da se udruži sa ženom koja predstavlja pretnju po njegovo srce.

Časopis Opre Vinfri Vas naziva stručnjakom za mračne, seksi antiheroje. Šta mislite o tome?

Smatram to izuzetno laskavim! To je ogroman kompliment.

Koliko ima Vas u Vašim junacima?

Uvek postoji neki deo mene u svakom liku, jer stavljam reči u njihova usta i misli u njihove glave. Naravno, kada pišem o glavnom negativcu bez ikakvih pozitivnih osobina, to nije moj karakter koji se ogleda u njima, već način na koji razmišljam o takvom liku i kako ga oblikujem. Dakle, u svakom liku koji napišem ostavljam deo sebe, bilo da se radi o glavnom ili sporednom liku.

Kako ste odlučili postati pisac? Da li ste oduvek znali da ćete jednog dana pisati?

Uvek sam verovala da ću pisati knjige, ali mi je glavna strast pripovedanje. Studirala sam film i napisala scenarija. Nisu mi se baš dopala. Pretežno zbog toga što, kada pišete scenario, morate opravdati sve, pa i najmanji detalj. Zašto ste smestili junake u veliku dvoranu sa hiljadu prisutnih? To je skupo i nepotrebno! Zašto ih ne smestiti na kućnu zabavu? U knjizi nemam budžet, producenta kojem treba da odgovaram, niti tehničke prepreke koje mi stoje na putu. Kreativna sloboda je veoma oslobađajuća.



Koji su Vam najteži i najlakši delovi pri pisanju knjige?

Mrzim vremenske okvire, pa pretpostavljam da bi to bio najteži deo pisanja knjige, da se uklopim u njih. Ne mislim da postoji lak deo, ali nesumnjivo uživam u pisanju dijaloga i scena prvih trenutaka. Prvi poljubac, prvo držanje za ruke itd.

Kakve ljude zamišljate dok pišete? Za koga pišete knjige?

Pišem knjige za sebe. Ne razmišljam o čitaocu uopšte dok pišem. Mislim na to šta želim da čitam, kako želim da se zabavim dok čitam. Pisanje za potrebe tržišta je klizav teren. Tržište se često menja, ali način na koji pišemo ostaje isti.

Uvek pravite plej-listu koja ide uz knjigu. Koliko je važna muzika u stvaranju pravog ambijenta za čitanje Vaših romana?

Mislim da je to važno za mene, ali ne i za čitaoce. Kada pravim plej-listu, obično je slušam dok pravim pauze za šetnje ili pre spavanja. Razmišljam o likovima dok slušam plej-listu, što obično inspiriše scene i dijaloge. Uvek delim plejlistu sa čitaocima jer neki od njih osećaju isto – pomaže im da bolje razumeju likove i priče. Ali pročitala sam odlične knjige bez ikakvih plej-lista i nisam osećala da nešto nedostaje.

Vi ste u Americi samizdat autor. Koje su prednosti i nedostaci samostalnog izdavanja?

Uživam u nezavisnom izdavanju svojih knjiga i kreativnoj slobodi koju mi to pruža. Mislim da nema mnogo mana. Možda samo količina posla. Većinu marketinških poslova obavlja izdavačka kuća kada imate nju da stoji iza vas.

Na čemu trenutno radite?

Ne bih još mogla da otkrivam na čemu trenutno radim. Volim da idem korak po korak, i ne želim da se osećam kao da moram da napišem pet-šest knjiga u nizu. Zaista uživam u onome što trenutno pišem. To je povratak u poznat svet o kojem sam već pisala, i radujem se vremenu koje ću ponovo provesti sa tim junacima.

Autor: Iva Burazor
Izvor: časopis Bukmarker, br. 36
Foto: privatna arhiva


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.