Laguna - Bukmarker - Autorka Marija Sempl govori o romanu i filmu „Gde si nestala, Bernadeta“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Autorka Marija Sempl govori o romanu i filmu „Gde si nestala, Bernadeta“

Gde si nestala, Bernadeta“ je roman koji govori o Bernadeti Foks, briljantnoj arhitekti koja je postala neurotična domaćica i provodi dane planirajući porodično putovanje na Antarktik po želji svoje kćerke. Rezultat je urenbesno zabavan epistolarni roman sastavljen gotovo u celosti od pisama i razmene mejlova. Kada Bernadeta nestane, njena kćerka ima zadatak da je pronađe i to je osnova ove priče o porodici, neuspesima i stvarima koje se vraćaju poput bumeranga. Knjiga je doživela međunarodni uspeh, a pre nekoliko godina je pretočena i u film. Razgovarali smo o svemu tome sa autorkom Marijom Sempl.

Semplova od fakulteta sanja o spisateljskoj karijeri, ali je neko vreme krenula drugim pitem radeći za televiziju – učestvovala je u radu na scenarijima za serije „Ometeni u razvoju“, „Mad about you“ i „Elen“. Vratila se ipak pisanju romana i objavila „This one is mine“ koji nije uspeo da zadovolji njene standarde. Sa suprugom se preselila u Sijetl kako bi se udaljila od šoubiznisa. Semplova je počela da tone u mrak za šta krivi svoje okruženje.

„Ovaj roman se izrodio iz veoma bolnog perioda u mom životu kada sam bila potpuno blokirana u kreativnom smislu i očajna jer sam bila u novom gradu u kome ne samo da nikoga nisam poznavala, već mi se niko nije ni dopadao“, kaže autorka. „Naivno sam pomislila da ću napustiti pisanje za televiziju, preseliti se u Sijetl, izaći će roman i imaću karijeru pisca – međutim zatekla sam se u veoma otrovnom stanju samosažaljenja i mislila kako nikada više neću pisati. Za to sam krivila Sijetl.“

Dve godine je pokušavala da napiše „komercijalan“ roman o dve sestre u Koloradu, ali je projekat na kraju napustila i kada je poželela da prestane sa pisanjem, shvatila je da njena mržnja prema Sijetlu sadrži zrnce komičnog.

„Vozila sam se po gradu i razmišljala zbog čega sve ne volim Sijetl, a onda sam shvatila da imam toliko ličnih problema za koje krivim ceo jedan grad i ljude koje nikada nisam upoznala – da je to zapravo zabavno. Srećom, u meni se probudio pisac komedija koji je shvatio da je to kroz šta sam prolazila zabavno i u tom trenutku mi se javio lik Bernadete Foks koja je, poput mene, bila kreativno ugušena i za to je krivila Sijetl.“

Sa novozamišljenim likom, Semplova je sela i pisala. Prva verzija rukopisa bila je gotova za svega četiri meseca, a najveći problem bila joj je forma pisanja. Počela je da piše u prvom licu, ali je to bio preveliki izazov, dok je rad ne tekstu u trećem licu stvorio od Bernadete potpuno „ravan“ lik. Kada je osmislila da bi Bernadeta trebalo da ima asistenta, javio se i format – epistolarni kroz imejl prepisku sa asistentom.

Kada je osmislila formu, likovi su sami počeli da oživljavaju. „Rekla bih da je Bernadeta veoma groteskna verzija mene“, rekla nam je Semplova. „I ja sam pomalo snob, ali nisam užasna kao ona. Nemam problem sa time da zađem u ružne delove svoje ličnosti i preterujem sa time jer o tome mogu da pišem pošto znam kakav je osećaj biti snob ili anskiozan – znam kako je kada se osećate zarobljeno jer ste ludi.“

Ali da li je Bernadeta bila previše luda? Da li će čitaoci moći da je razumeju? Autorka nije bila sigurna i plašila se da drži ručnu bombu koja će razneti i nju i njenu karijeru – ispostavilo se da je upravo to bio glavni razlog zbog koga su čitaoci uživali. „Mnogo ljudi se poistovetilo sa Bernadetom“, dodaje Semplova.

Osim glavne junakinje, još neke stvari potiču iz njenog života: porodični put na Antarktik i neki od sporednih likova. „Svi misle da sam ja Bernadeta. Ali sam i Odri. Ona je isto deo mene koji je poludeo.“

Odmah nakon objavljivanja otkupljena su i prava za filmsku adapraciju. Semplova je učestvovala u radu na scenariju i postala izvršna producentkinja, a nakon nekoliko promena, film je režirao Ričard Linklater („Dečaštvo“). Autorki je naročito bilo drago to što je Kejt Blančet prihvatila ulogu Bernadete. Ekipi glumaca su se pridružili i Bili Krudup, Kristen Vig i Lorens Fišburn. Blančetova je za ulogu Bernadete bila nominovana za „Zlatni glubus“, ali film nije prošao zapaženo u bioskopima.

Nakon rada na ovom scenariju, Marija Sempl je napisala i roman „Today Will Be Different“ koji se odvija u jednom danu i govori o ženi koja se budi i odlučuje da tog dana bude najbolja verzija sebe. Još jedan neobičan ženski lik koji je osvojio srca čitalaca.

Ipak, luckasta i izuzetno duhovita Bernadeta ostaje najznačajniji lik autorkine karijere verovatno jer je potekao iz njenih ličnih problema sa kojima su se ljudi lako poistovetili. Obavezno pročitajte ovaj neobični roman i iznenadićete se koliko svako od nas može da pronađe sebe u grotesknom liku kakav je Bernadeta.
 
Autor: Samanta Hajfil
Izvor: ew.com
Prevod: Dragan Matković
Foto: © Elke Van de Velde


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.