Laguna - Bukmarker - Zašto je radnja mnogih ljubavnih romana smeštena u regentsko doba? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zašto je radnja mnogih ljubavnih romana smeštena u regentsko doba?

Period u istoriji Velike Britanije koji je trajao kraće od jedne decenije poslužio je kao inspiracija za neverovatan broj neočekivanih fiktivnih brakova.



Netfliks je 25. decembra 2020. izbacio adaptaciju popularnog ljubavnog romana  Džulije Kvin Vojvoda i ja u vidu serije Bridžertonovi (Bridgerton). Samo četiri nedelje nakon premijere serija je postala jedna od najgledanijih na platformi ovog giganta. Prema podacima sa Netfliksa, oko 63 miliona domaćinstava se „navuklo“ na ovu strasnu istorijsku ljubavnu romansu.

Ljubavni romani potpadaju pod  jedan od najunosnijih žanrova u okviru beletristike, gde priče o čikanju, udvaranju i neporecivoj požudi utiču na izdavačku industriju, donoseći joj prihod u milijardama. Knjige iz serijala o Bridžertonovima samo su jedan primer naširoko popularnog podžanra ljubića – regentskih ljubića. Neki od prepoznatljivih tropa koji se mogu pronaći u ovim romanima podrazumevaju neprilagođenu i nezavisnu heroinu koja se mora izboriti sa strogim društvenim pravilima, pregurati sezonu balova i igranki, istrpeti tračeve koji se šire brzinom požara i dosegnuti srećan kraj sa preobraćenim zavodnikom sa titulom vojvode (ili vikonta, ili gorfa).

I kako se dogodilo to da nastane ceo jedan podžanr u književnosti koji se bavi životima bogataša koji su živeli s početka 19. veka?

Istorijski posmatrano, regentski period je trajao kraće od jedne decenije (od 1811. do 1820. godine). Period je nastupio kada je kralj Džordž III proglašen nesposobnim da vlada kraljevstvom. Njegov sin Džordž IV dobio je titulu regenta. Tokom ovih devet godina aristokratski život je doživeo procvat. Ovaj pomodarski sloj društva nazivali su Le bon ton, što na francuskom jeziku znači „u modernom duhu“.

Kako bismo ustanovili nastanak modernog regentskog ljubića, moramo se osvrnuti na romane Žoržete Hejer. Od 1935. godine Hejerova je napisala preko dvadeset istorijskih romana potkovanih detaljima, čija je radnja smeštena u doba Džejn Ostin, uz čvrstu usredsređenost na „krem de la krem“ londonskog visokog staleža. Kako navodi akademik književnosti Dajana Volas, upravo je neverovatna popularnost istorijskih romana Žoržet Hejer uticala na to da istorijski romani poprime „ženski ton“ koji i dan-danas „u neuobičajeno velikoj meri centralizuju žensku subjektivnost, želje i strepnje“.

Duboko zasnovane na konvencijama iz regentskog doba, određene karakteristike oblikovale su „tradicionalni regenstski ljubić“, uključujući i ono što bibliotekari Nil Vajat, Džordžina Olson, Kristin Remsdel, Džojs Sariks i Lin Velč nazivaju „britkim dijalogom; inteligentnim, dobro formulisanim frazama; blistavom, premda restriktivnoj, poziciji u društvu; i preokupacijom važnošću društvenih posledica i ponašanja“.

Međutim, ovaj podžanr je nastavio da evoluira. „Kako je popularnost tradicionalnih regentskih ljubića počela da jenjava, istorijski ljubavni romani čija je radnja smeštena u regentsko doba počela je da zauzima njihovo mesto“, navode Vajat i ostali. Razlika između striktne forme tradicionalnog regentskog ljubića (kakve je pisala Hejerova) i istorijskog ljubavnog romana smeštenog u regentski period (poput serijala o Bridžertonovima) lako je uočiti: „Odvažnije, privlačnije, uzbudljivije i manje ograničene, ove živopisne priče zadržale su obeležja ovog doba, ali su odbacile dosta ključnih motiva tradicionalnog podžanra kako bi se uklopile u širi istorijski kalup“.

Istorijski ljubavni romani čija je radnja smeštena u regentsko doba mogu da variraju od lagane komedije, preko krimića, do čiste erotike. I u svim tim pričama čudnovati, prolazni kulturološki trenutak ovog doba odgovarajuća je kulisa za odvijanje ljubavnog zapleta. Pored stroge hijerarhije, smotrenih pravila ponašanja, haljina i odora, postoji još mnogo toga iz regentskog doba što čitaoce ostavlja nezasitim.

Autor: Džes Romeo
Izvor: daily.jstor.org
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.