Laguna - Bukmarker - Ubistva na Divljem zapadu među laticama cveća - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ubistva na Divljem zapadu među laticama cveća

Po nepreglednoj preriji teritorije Osejdž u Oklahomi u aprilu procvetaju milioni sićušnih cvetića. Ta galaksija latica izgleda kao da je „bog posuo zemlju konfetama“. U tom ambijentu, u obližnjem Grej Horsu, ulice su vrvele od kauboja, lovaca na blago, švercera, vidovnjaka, iscelitelja, begunaca od zakona, maršala, njujorških finansijera i naftnih magnata. Baš tu živeo je najbogatiji narod na svetu dvadesetih godina prošlog veka.



Narod Osejdž je sedam­desetih godina devetnaestog veka sa svoje zemlje u Kanzasu bio proteran u stenovit, po svemu sudeći bezvredan rezervat na severoistoku Oklahome. Niz prisilnih migracija, zajedno sa „belačkim bolestima“ kao što su boginje, uzeo je ogroman danak od plemena. Po jednom proračunu, populacija se smanjila na oko tri hiljade – trećinu od onoga koliko ih je bilo sedamdeset godina pre toga. Izmrcvareni, pobrinuli su se da zaista i poseduju novu zemlju koju su naselili. Decenijama posle toga ispostavilo da se ta zemlja nalazi iznad najvećih rezervi nafte u Sjedinjenim Državama.

Da bi došli do te nafte, bušioci su morali da plate narodu Osejdž za najam i nadoknadu. Isplate su rasle dve dok pripadnici plemena nisu kolektivno akumulirali milione i milione dolara. Pleme Osejdž je, s prihodima po glavi stanovnika, važilo za najbogatiji narod na svetu. Belci su ipak pronašli način da se okoriste od njihovog blagostanja tako što su nametnuli federalni sistem finansijskih staratelja „belih anđela“, novoobogaćenim Indijanacima koji nisu bili vični u tim tričavim „finansijskim poslovima“.

Moli je bila dobrostojeća Indijanka iz naroda Osejdž, jedna od onih koji su se modernizovali dopola. I dalje je nosila indijansko ćebe i dugu crnu kosu, ali se udala za belca kojeg je odlikovala muška lepota iz vestern filmova. Imala je prostranu drvenu kuću, veliku porodicu i porodičnog prijatelja i „belog anđela“ Vilijama Hejla. A onda su počela ubistva.

Prvo je nestala jedna njena sestra, a potom druga – Ana. Ana je bila neobuzdane raskalašne prirode, provodila je mnogo vremena u jednom od novih kvartova koje naseljavaju radnici na naftnim bušotinama. Jedan službenik vlade izvestio je kako u njima vladaju „piće, preljuba, laž, krađa, ubistva.“ Njen leš pronađen je nekoliko dana kasnije u jaruzi pored puta. A onda se razbolevaju i Molina majka i njen zet, a ona počinje da sumnja da je neko truje. Lokalni šerif bio je blizak kriminalnim elementima. Dešavaju se ubistva i u drugim porodicama. Kada se broj ubistava popeo na dvadeset četiri, na scenu stupa Edgar Huver.
Bila je to jedna od prvih velikih istraga FBI-ja, dok je ova institucija tek osnovana ne bi li motrila na federalnom nivou na bezvlašće i osionost pojedinih država. Rastrzan između svemoćnih lokalnih šerifa i opskurnih privatnih detektiva, mladi šef Džej Edvard Huver zatražio je pomoć bivšeg teksaskog rendžera Toma Vajta kako bi rešili ovu misteriju. Ovde počinje film.

Ako vam se čini da ovo zvuči kao fenomenalni trejler sa detektivskim i akcionim primesama, dobro ste naslutili. Martin Skorseze sprema svoju ekranizaciju, a među glumcima su i njegovi omiljeni prvobojci Leonardo di Kaprio i Robert de Niro. A ako vam se učinilo da je ovo vrhunski detektivski roman, ipak ste pogrešili. Ovo je delo publicistike koje je napisao vrhunski novinar Njujork tajmsa Dejvid Gren. Samim tim „Ubistva pod cvetnim mesecom“ teče kao akcioni roman a ima sav kredibilitet i ozbiljnost dobro proučenog istraživačkog rada.

Ovaj slučaj će se zadesiti na sudu kao prvi u kome je potpuno belačka porota odlučila u korist Indijanke i optužila belca. Procenjuje se da je oko stotinu ubistava nerazrešeno. Mnogo je priča o tome kakva krvoprolića nad Indijancima stoje u državotvornim temeljima Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je priča o tome kako su se slični zločini nastavili u senci uspinjanja najveće svetske sile. Ovo je priča o jednoj od najvećih zavera u američkoj modernoj istoriji koja je kumovala rađanju jedne od najznamenitijih institucija savremene Amerike, koja je postala federalni strah i trepet, metafora ozbiljnosti američkog naddržavnog aparata – FBI-ja.

Autorka teksta: Nevena Milojević


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
knjiga kao plod duboke potrebe predstavljen roman vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Knjiga kao plod duboke potrebe – predstavljen roman „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
29.03.2024.
Roman prvenac teologa Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“ predstavljen je 28. marta publici u knjižari Delfi SKC. O delu koje govori o čoveku, njegovom smislu, instituciji i apsurdu koji ih povezuje, ali...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.