Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Altajski ratnik“ Roberta Džordana: bez otkrivanja radnje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Altajski ratnik“ Roberta Džordana: bez otkrivanja radnje

Nekada davno, dragi moji čitaoci, neko je napisao džinovski, masivni serijal knjiga fantastike, krupnu zverku među knjigama, za koji su neki od vas možda i čuli, a naziv tog serijala je „Točak vremena“. Kao i za većinu džinovskih-masivnih-krupnih-zverki knjiga, i ovde je bilo neophodno unajmiti čitavu grupu ljudi da bi serijal priveli kraju, ali bilo je potrebno da se samo dve osobe sretnu da bi knjiga počela da nastaje: Robert Džordan, njen autor i njegova urednica / muza / pokretač svega Herijet Mekdugal.

Altajski ratnik“ je ključni element u celoj ovoj priči.

To je, takođe, knjiga koju sam upravo pročitala u rukopisu i sada ću vam, bez ikakvih otkrivanja detalja u vezi sa radnjom, reći svoje mišljenje o njoj. Pa, ukoliko je ovo nešto što vas intrigira… ma, dajte, znate i sami da vas zanima, samo nastavite da čitate.

Dakle, šta je „Altajski ratnik“, pitate me? Pa, Harijetin duboko lični predgovor reći će vam to mnogo bolje od mene, očigledno, ali suština je u tome, u slučaju da niste znali, da je „Altajski ratnik“ knjiga koju je Robert Džordan (u to vreme najpoznatiji po svom pravom imenu Džejms Oliver Rigni mlađi) napisao 1977. godine, ali koja nikada nije objavljena za njegovog života, iako su tokom godina za nju mnogo puta otkupljena prava.

To je jedna od stvari koja kod većine ljudi pobudi sumnju, te oni podozrivo namršte čelo i odmah pretpostave da knjiga nikada do sada nije štampana jer jednostavno nije bila dovoljno dobra. Međutim, postoji mnogo razloga zašto određene knjige ne budu objavljene, a samo je jedan od njih taj da je „knjiga bezveze“. A kada smo već kod toga, to ovde nije slučaj. Posmatrajući ga izdvojeno u odnosu na ostale Džordanove knjige, „Altajski ratnik“ je zabavna mašina za putovanje kroz vreme, jer ćete u njoj pronaći sve odlike doba u kom je nastala, ali ona, takođe, pravi određene iskorake kada je ova poznata tematika u pitanju.

Ukoliko se sećate, sedamdesete i rane osamdesete bile su veoma značajno vreme za priče o mačevima i magijii u stilu Konana varavrina, i to… pa, to bi bilo to što se tiče tema za pisanje. Moram da priznam da ja baš i nisam ljubitelj takvih stvari. Međutim, ukoliko si ti obožavatelj priča koja nalikuju na Konanovu, čini se da je ovo savršeni primer takvog žanra, a otklon pravi na važnim mestima i ustaljenim motivima koje posebno mogu biti zanimljive ljubiteljima „Točka vremena“, ali vratiću se već na to.

Ovo je odlično napisana knjiga: prozni delovi nemaju baš sve one odlike raskoši koje se tek kasnije javljaju u Džordanovom stilu, ali poseduje lirsku ritmičnost koja savršeno odgovara pripovedanju u prvom licu, a njegov dar za živopisno slikanje napisanog već je ovde uočljiv. Građenje sveta pomalo je loše vođeno; ali imajmo na umu da je ovo nešto što se često sreće u ovakvim pričama… a kad smo kod toga, skoro sve ostalo nam je u poređenju sa „Točkom vremena“ nedefinisano.

Ovo nije savršena knjiga, i definitivno postoje određeni delovi sa kojima sam imala problema, a kojima ću se pozabaviti kasnije, međutim, ritam je brz, priča će vas začas omađijati, bitke su pošteno opisane, a zaplet je skoro zapanjujuće kompaktan kada ga mi, koji smo upoznati sa Džordanovim stvaralaštvom, uporedimo sa njegovim kasnijim delima. Bila sam iskreno iznenađena kada sam shvatila da roman ima manje od 400 stranica, međutim tako je, ali to ga samo čini brzim i zadovoljavajućim čitalačkim iskustvom.

Dakle, u redu, ti kažeš da je super ukoliko smo se uželeli starijih vremena, ali zašto je ova knjiga vredna da je ja sada pročitam? Zašto je objaviti sada kada je nikada ranije niko nije objavio?

Ovo je odlično pitanje na koje na mogu pružiti zadovoljavajući odgovor, jer, kao što sam rekla, ja neću otkrivati detalje radnje u ovom prikazu, ali ono što mogu da kažem jeste: dopašće vam se ovaj roman ukoliko volite priče o mačevanju i magiji, ali će za ljubitelje „Točka vremena“ ona biti fascinantna! Takođe, smatram da će objavljivanje ove knjige sada dodati novu dimenziju radu Roberta Džordana, što ne bi bio slučaj da je ona bila objavljena pre nego što je „Točak vremena“ završen. O ovome ćemo detaljno diskutovati kada budem napisala prikaz koji će sadržati i spojlere, ali za sada, pa, mogu reći da, ukoliko sebe smatrate najvećim ljubiteljem „Točka vremena“, ova knjiga se mora naći na vašem spisku za čitanje!


Autor: Li Batler
Izvor: tor.com
Prevod: Nataša Đuričić Marković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.