Laguna - Bukmarker - Može li naučna fantastika da predvidi budućnost tehnologije? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Može li naučna fantastika da predvidi budućnost tehnologije?

Naučna fantastika nije ograničena samo na predviđanje tehnološkog napretka, ona nastoji da predvidi sve moguće budućnosti i alternativne sadašnjosti.



Tehnologija iskorenjuje nejednakost na radnim mestima podižući produktivnost – ili produbuljuje nejednakost otežavajući ljudima da nađu posao.

Internet nudi neograničenu slobodu pristupa informacijama nudeći nam načine da budemo kreativni i ekspresivni onako kako želimo – ili nas baca u svet kontrole, prismotre i manipulacije.

Mobilni uređaji nas oslobađaju stega radnih stolova pružajući nam mogućnost da obiđemo svet – ili nas vezuju u mestu nudeći konstantno prokletstvo digitalnih distrakcija.

Ako imamo problem s predviđanjem posledica razvoja tehnologije, on ne postoji zbog nedostatka mašte. Naprotiv, naša mašta nam otkriva upravo one činioce koji otežavaju predviđanje tehnološkog razvoja.

Ovde pričamo o naučnoj fantastici, žanru koji često predstavlja zamišljene tehnologije budućnosti. Ali naučna fantastika takođe proučava i zamišljene budućnosti, alternativne sadašnjosti i prošlosti.

To čini naučnu fantastiku korisnim alatom onima koji pokušavaju da predvide budućnost našeg digitalnog sveta. Članak „Naučna fantastika i budućnost“ citira Artura Klarka: „Kritičko čitanje naučne fantastike je neophodno za svakoga ko želi da zaviri u budućnost dalje od narednih deset godina.“

Ideja pronicanja budućnosti i to kroz umetničku fikciju je relativno nova. U „Da li je futurizam omanuo“, Dejvid Rejevski i Robert L. Olson pišu:

„Fundamentalna promena u ljudskom razmišljanju o budućnosti počela je u XVIII veku, kada se tehnološki napredak toliko ubrzao da je samo tokom jednog životnog veka njegov uticaj na svet postao lako uočljiv, i termini kao što su progres i razvoj ušli su u širu upotrebu... Spekulacije o budućnosti su postale sve uobičajenije dok je ljudska vrsta ubrzano preoblikovala svet tokom XIX i ranog XX veka, iako su mahom služile za zabavu, razbibrigu od često mračne stvarnosti svakodnevnog života. No, neke od tih spekulacija su bile iznenađujuće precizne.“



Tako neki SF istoričari smatraju da bi Edgara Alana Poa trebalo nazvati „ocem naučne fantastike“. On je prvi u romanesknu formu upleo naučnu nit. Usledio je Žil Vern sa sjajnim romanima koji obiluju naučno-fantastičnim elementima. Malo kasnije se pojavio H. G. Vels koji se proslavio svojim naučno-fantastične pričama.

Upravo su Velsova dela utrla put živopisnoj tradiciji predviđanja putanje tehnološkog napretka. On je zamišljao tehnološki razvoj koji je menjao čitave predele. Do 2100. godine ljudi su živeli skučeni u ogromnim gradovima ograđenim zidovima, ne da bi se zaštitili od neke spoljašnje pretnje, već zbog ugodnog načina za kontrolisanje vremenskih prilika... Vels je takođe predvideo pojavu televizije, video rekordera, i razvoj civilnog i vojnog vazduhoplovstva.

Iako su neka Velsova predviđanja o tehnološkom napretku kroz fikciju bila tačna, bilo je i pretpostavki koje su bile potpuno pogrešne, jer su tehnologije koje je on zamišljao bile su zasnovane na mašineriji kasne viktorijanske ere.

U većini romana naučne fantastike pisanih pre naše tehnološke stvarnosti – što će reći knjige pisane pre 2000. i nekoliko decenija ranije – primećuju se neuspeli pokušaji predviđanja.

Međutim, proročka moć naučne fantastike zavisi od toga koliko daleko pokušava da dosegne u budućnost. Ljudi odlučuju koje tehnologije će biti razvijene, kako će se predstaviti javnosti i kako će se koristiti. Što će reći da su sva tehnološka predviđanja vođena našom trenutnom društvenom realnošću, i naročito otežana našom nemogućnošću da razumemo kako naše trenutne predrasude oblikuju našu viziju: Ne možemo videti dalje od putanje čiji smo deo.

Ova spoznaja nije razočaravajuća samo za ljubitelje naučne fantastike, već i za sve nas koji se okrećemo bilo kojoj formi futurizma u potrazi za indikatorima koji bi nam pokazali kako bi tehnologija mogla da oblikuje naše živote u godinama koje dolaze. „Ljudski je razmišljati o budućnosti“, rekli su Rajeski i Olson. I u ovom trenutku u kome deluje da se vreme konstantno ubrzava – u kome se tehnologija menja toliko brzo da svako ko je stariji od petnaest godina može da se seti kako je svet izgledao pre društvenih mreža, sveta koji funkcionisao potpuno drugačije – predvideti šta nam budućnost donosi značajnije je nego ikad. Mi ne tragamo samo za nagoveštajima kako će život izgledati za pedeset ili sto godina: nama je potrebna pomoć da shvatimo kako će se naši životi izmeniti u toku sledeće decenije.

Možda pisci naučne fantastike ne mogu da nam kažu kada će nas roboti pokoriti, ili kada i kako ćemo steći mogućnost da nakačimo naše mozgove direktno na internet, ili čak kako ćemo komunicirati u godinama koje dolaze. Ali usmeravajući ogledalo prema teškoj, bolnoj, svakodnevnoj borbi života sa novim tehnologijama – bilo kojoj tehnologiji, na bilo kojoj planeti – može da nam pomogne da reflektujemo najveće tehnološko iskušenje: kako da se nosimo sa ulogom koju tehnologija igra u današnjici.

Izvor: daily.jstor.org
Prevod: Aleksandar Mandić


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.