Laguna - Bukmarker - Živojin Petrović: Zbog prošlosti lakše gledam u budućnost - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Živojin Petrović: Zbog prošlosti lakše gledam u budućnost

Pisac Živojin Petrović nastavlja da istražuje našu prošlost i u novoj knjizi „Nestvarno, a stvarno 2“ donosi  priče o nesvakidašnjim događajima u srpskoj prestonici, koje iz nepoznatih razloga do sada nisu ugledale svetlost dana. Ovoga puta će čitaoci saznati nešto o džumbus-balu Mike Alasa, zatim otkriti ko je bio Nikola Čupić i ko je bio prvi Srbin koji je oplovio planetu.

Šta ste ovoga puta pripremili za čitaoce?

Kao što sam više puta najavljivao, nakon što je prvenac „Nestvarno, a stvarno[IM1] “ doživeo četvrto izdanje, pred čitaocima je knjiga broj 2 iz istoimene edicije u kojoj publika može da uživa uz desetine veoma interesantnih, da ne kažem nestvarnih, a stvarnih priča iz naše bliske prošlosti.

Koja će to priča čitaoce ostaviti zatečene?

Uh, pa to je vrlo lako pitanje, jer svaka priča u knjizi „Nestvarno, a stvarno 2“, na svoju ruku, nosi sa sobom neku neobičnost, zanimljivost i jedinstvenost, te samim tim postoji velika mogućnost da čitaoci ostanu „bez daha“, bez obzira da li je to priča o Barbotovoj gardi, o prvom srpskom avionu, o tome kako je Mihailo Petrović – Mika Alas krijumčario cepanice iz Rusije, ili pak kako su kafanske pevačice spasle Narodno pozorište u Beogradu, ili možda priča o Jovanu Apostoloviću, prvom srpskom lekaru, koji se borio protiv kuge, a i berbera, i još mnogo takvih.

Šta vas toliko vuče ka prošlosti da biste pisali o njoj?

Nekako mi se čini da što više proučavam i istražujem pojedinosti i detalje iz naše prošlosti, sve sam lakše u stanju da sagledam budućnost, a verovatno i razne nauke koje pratim i analiziram to i zahtevaju, traži se širok pogled na svet, baš širok, skoro kružni.

Koje ste sve ličnosti „oživeli“ kroz novu knjigu?

Pomenuo sam već zaboravljenog lekara Jovana Apostolovića, zatim Maru Petrović, koja je imala 12 rana i isto toliko odlikovanja, onda Anu i Kuzmana Rackovića, velike dobrotvore, Riznu Radović, jedinu našu heroinu koja je imala dozvolu da bude muškarac, te Stevana Vukotića, prvog i najmlađeg Srbina koji je oplovio planetu, i još mnoge druge nesvakidašnje ličnosti.

Gde su se skrivali svi ti događaji?

Sve ustanove kulture, zatim razne arhive, kao i digitalne biblioteke krcate su interesantnim događajima i ličnostima iz naše bogate istorije. Priče su tu, svugde oko nas, praktično nadohvat ruke. 

Osim zanimljivih detalja, čitaoci će se upoznati i sa životom u to davno vreme. Šta ste vi saznali o našem narodu iz tog doba?

Uvek smo bili kao narod širokogrudi, domaćinski se postavljali prema gostima, vrlo vredni, hrabri i ponosni, naši preci su bili sjajni inovatori, ali i snalažljivi improvizatori.

Da li vi pronalazite priče ili možda one vas?

Katkad ja njih jurim, katkad one mene. Danas je, vala, mrtva trka jer desi mi se da od male, na prvi pogled beznačajne informacije dođem do neke sjajne, „filmske“ priče. Međutim, bez obzira ko koga juri, važno je da se na kraju ipak susrećemo, te je taj kraj u stvari jedan novi početak. 

Da li će biti još nestvarnih, a stvarnih priča možda i za treću knjigu?

Znate kako se kaže – priči nikad kraja, a to da li ćemo ediciju „Nestvarno, a stvarno“ nastaviti, to ipak najviše zavisi od čitalaca i drage publike koja je, na moje zadovoljstvo, sve brojnija i brojnija. 
 
Da li nameravate da promenite žanr i pišete nešto drugačije ili ostajete verni istoriji?


Pišem i radim ono što volim i što me ispunjava. A svakako da se kroz svoj rad susrećem i s raznim naučnim i filozofskim razmatranjima, i to opet nekako, za sada, samo za svoj ćef beležim i skiciram. U toku je realizacija brojnih projekata, pa ćemo videti kojim će se tokom sve dalje razvijati.

Kopajući po prošlosti i analizirajući događaje, da li ste došli do nekih zanimljivosti o svoji precima?

Kako da ne! Puno toga. Naime, imao sam sreću da mi rođeni ujak bude genijalni naučnik – pionir u oblasti solarne tehnologije i istraživač svetskog glasa – zaboravljeni prof. dr Branislav Branko Lalović (1928-1988), nuklearni fizičar iz Instituta u Vinči, neprevaziđeni borac za očuvanje prirode i korišćenje alternativnih izvora energije, koji je našu i svetsku javnost prvo zasenio svojim idejama i projektima, a zatim, naprasno, ostavljajući sve na pozornici u čudu i bolu, napustio ovaj svet pre vremena. Branko je bio najbliži Suncu. Knjiga koju upravo pišem o njemu zove se „Ratnik Sunca“.


Novinar: Milena Krstajić
Izvor: Informer
 [IM1]https://www.laguna.rs/n4450_knjiga_nestvarno_a_stvarno_laguna.html


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.