Laguna - Bukmarker - 13 božićnih momaka sa Islanda - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

13 božićnih momaka sa Islanda

Kad malo razmislite, većina modernih božićnih verovanja je prilično čudna. Uzmite na primer dobro poznatu priču o Deda Mrazu: on je krupan, debeo, magičan čovek koji leti kroz nebo u sankama koje vuku leteći irvasi (od kojih je jedan poznat po tome što ima svetleći nos) i u toku samo jedne noći raznosi poklone deci sveta tako što se spušta niz dimnjake. Kada se to ovako sroči, zvuči prilično čudno. Ali sa Deda Mrazom je barem sve zabavno i veselo.

Nastupa Božićni Mačak

I to nije sve, narode. Island ima i „božićnog mačka“. Zvuči bezopasno, zar ne? Ne. Ovaj Božićni Mačak je poznat kao ogromna, čudovišna mačka koja jede svaku sirotu dušu koja ne dobije novu odeću pre Badnje večeri. Ovo se uglavnom koristilo kao podsticaj za radnike u vunarama da završe proizvodnju jesenje vune pre Božića, da ne bi bili pojedeni. Podseća na Češirskog Mačka Luisa Kerola, samo što je mnogo gori!

13 božićnih momaka

Na Islandu, stvari skreću na malo mračniju stranu. 13 božićnih momaka sa Islanda, tokom većeg dela svoje istorije, NISU bili tako fini. Pre nego što je modernija verzija Deda Mraza i Božića stigla do promrzlih obala Islanda, Islanđani su imali 13 patuljaka  nalik trolovima koji su prosto bili vrlo pakosni. Svaki je posvećen određenoj vrsti nestašluka kao što su krađa, špijuniranje i skrivanje. Kao da to nije bilo dovoljno, majka božićnih momaka bila je ogromna, ružna žena koja je znala da se ušunja u kuće gde ima dece, da ih otme i pojede!

1. Stekkjarstaur, takođe poznat kao „Širitko“. Poznat je po tome što maltretira lokalne ovce i sisa im mleko, ali krute drvene noge mu malo otežavaju ovaj nestašluk.

2. Giljagaur ili Čudak iz Jaruge krije se po jarugama i vreba priliku da se ušunja u štalu i ukrade mleko.

3. Onda Stúfur ili Zdepasti poznat je po niskom rastu i tendenciji da krade tiganje i jede ostatke hrane.

4. Þvörusleikir, ili Kašikolizac, koji je poznat po tome što je ekstremno mršav i krade drvene kašike da bi olizao ostatke hrane sa njih.

5. Pottaskefill ili Šerpogreb krade preostalu hranu iz šerpi.

6. Askasleikir ili Čankolizac krije se ispod kreveta i čeka da neko spusti činiju i onda je ukrade.

7. Hurðaskellir ili Vratotres ume naročito da iznervira one koji spavaju, jer budi ljude tako što lupa vratima, pogotovo noću.

8. Skyrgámur gori od želje za skirom, islandskim jelom sličnim jogurtu i poznat je po tome što ga krade ljudima iz kuća.

9. Bjúgnakrækir ili Kobasicoklep voli da se krije po pušnicama i krade kobasice dok se dime.

10. Sledeći dolazi Gluggagægir ili Virko, poznat je po tome što viri kroz prozore i traži šta da ukrade.

11. Gáttaþefur ili Vratonjuh, za koga se priča da ima nenormalno veliki nos koji koristi da namiriše laufabrauð, tanki islandski praznični hleb.

12. Onda dolazi Ketkrókur ili Kuka za Meso, koji koristi kuku da krade meso.

13. Poslednji je Kertasníkir ili Svećokradica, uhodi decu i krade od njih sveće.

Svaki božićni momak teroriše komšiluk 12 dana. Dolaze jedan po jedan i odlaze jedan po jedan: Stekkjarstaur, napast iz tora za ovce, dolazi 12. decembra i odlazi na Badnje veče, a poslednji je Kertasníkir, kradljivac sveća, koji dolazi na Badnje veče, a odlazi 6. januara. Šestog januara se skidaju božićni ukrasi i završava se praznični period. Deca dobijaju nagradu ili kaznu, u vidu poklona ili trulog paradajza u cipelama koje ostavljaju na prozorskoj dasci, svakog dana tokom ovih 12 dana, zaključno sa Božićem.

Jedna teorija o božićnim momcima sa Islanda i njihov novi početak

Dakle, ove priče o božićnim momcima i njihovim prilično nevaspitanim članovima porodice nisu nimalo romantične. Možda su ova bića bila toliko surova jer je Island bio surovo mesto. Island je pretrpeo mnoge nedaće tokom svoje relativno kratke istorije, i postoji mogućnost da su božićni momci i njihova sklonost ka hrane i kućnih potrepština nekako povezani sa nestašicom koju su mnogi trpeli vekovima na ovom ostrvu. Nepotrebno je reći da su danas stvari bitno drugačije, ali tradicije opstaju. Nek požive dugo!

Izvor: mountainguides.is
Foto: matadornetwork.com
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.