Ako ste zaboravili lozinku kliknite ovde
NaslovnaKnjigeBlogMagazinNagradeMala LagunaU pripremiKlub čitalaca
29. novembar

Mirjana Ðurđević: Život je, ipak, bujniji od mašte

Pisac Mirjana Ðurđević o „Deda Rankovim ribljim teorijama“ i književnim „proročanstvima“: Volela bih da „bocnem“ i nečim drugim osim rečima. Ljudi taj jezik bolje razumeju.

Mirjana Ðurđević je izazvala pravu pometnju sa romanom „Prvi, drugi, treći čovek“, u kome je opisala potragu za Radovanom Karadžićem, koji se sve vreme krije u Beogradu i bavi alternativnom medicinom. Roman je objavljen dve godine, pre nego što je Karadžić uhapšen. Nekoliko godina pre afere na Institutu za onkologiju, napisala je knjigu „Čim preživim ovaj roman“, koja govori o onkološkoj mafiji.

Čak je i roman „Deda Rankove riblje teorije“ aktuelniji danas kada je „Laguna“ objavila drugo izdanje, nego pre šest godina kada je napisan. U ovoj detektivskoj avanturi, inspektorka Harijeta (pojavljuje se i u ostalim pomenutim knjigama), traga za ubicom bivšeg ljubavnika, visokog službenika državne bezbednosti.

– Zašto Karadžića niko nije tražio na najtrivijalnijim mestima za skrivanje, zašto je onkološka mafija prvo osvanula u mom romanu, a tek kasnije u crnoj hronici, pitanja su za nadležne službe, a ne za mene - demistifikuje Ðurđevićka svoja književna „proročanstva“. – Ništa tu, sem zapleta i likova, nije plod moje mašte. Ja pišem o očiglednim stvarima koje ljudi odbijaju da vide jer im je tako lakše.

U „Deda Rankovim ribljim teorijama“ junakinja pokušava da otkrije da li je opasnije biti „patološki švaler“ ili operativac DB. Šta je u stvarnom životu strašnije?

– Tajne službe ne bi bile tajne kada bi svaka dokona književnica znala odakle zaista vrebaju opasnosti. Tek „patološki švaleri“ zaziru od poveravanja damama sklonim skribomaniji. Ili bi bar trebalo. Iskreno, ne znam odgovor na vaše pitanje.

U mnogim knjigama obračunavate se sa mafijama svih vrsta, koja je sledeća na redu?

– Nijedna, trenutno sam u stanju između dve teške iritacije, ništa me ne ljuti tako da bih „angažovala“ Harijetu. Ne zato što se nešto popravlja, naprotiv, samo sam ja starija i rezigniranija.

Često navodite da ste se bavili mnogim sportovima, ali ne i mačevanjem i boksom...


– Ovim sportovima bavila se moja prethodna inkarnacija, Mica Ðurđevićka, junakinja romana „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac“, predratna beogradska književnica. A moj se otac uistinu bavio boksom. Zapravo bih volela da umem da bocnem, i boksnem, i nečim drugim osim rečima. Ljudi taj jezik izgleda bolje razumeju.

Poslednjih godina proučavate masoneriju, jeste li došli do zanimljivih saznanja?

– „Proučavanje“ zvuči pomalo pretenciozno za ono što radim. A to je prikupljanje i analiza građe za novi roman. Da ne brinu „tajna društva“, uključujući i ona s početka teksta, radnja romana smeštena je pred Drugi svetski rat. Svašta sam naučila, svašta saznala i još uvek ne mogu da se zaustavim, zanimljivosti samo izviru.


Kako bi izgledao vaš život da su vam 2000. dozvolili da branite doktorat na Građevinskom fakultetu u Beogradu, jer ste upravo zbog toga napisali prvu knjigu?


– Obično postignem sve što namislim, pa čak i ponešto preko toga. Recimo da počnem da pišem. Dogodilo bi se to pre ili kasnije, prosto je bilo suđeno. Doktorka Ðurđević se odavno ne seća povoda za nastanak „Časa anatomije na Građevinskom fakultetu“. Književnica Ðurđević profesorki otima časove sna, a ova se zbog toga ne ljuti. Živimo u miroljubivoj koegzistenciji, samo nam je dan prekratak. Sada mi se čini da nikako drugačije nije moglo biti.

Radim na životnom delu

Nedavno ste dobili regionalnu nagradu „Meša Selimović“, za „Kaju, Beograd i dobri Amerikanac“, smatrate li da priznanja valorizuju pisca?

– Svi mi duboko u sebi znamo koliko zaista vredimo, a to je često u raskoraku sa onim kako nas nesrećni mediji, kritika, žiriji... tretiraju, nebitno jesmo li precenjeni ili potcenjeni. Jednostavno - nagradu je dobio konkretan roman, „Kaja“, i zbog toga sam zadovoljna. Za to vreme, ja-pisac sam negde na drugom mestu, u drugom vrednosnom sistemu koji nema mnogo veze sa spoljašnjim svetom. Radim na „životnom delu“. I imam još mnogo da se naradim.

www.novosti.rs
Ostale zanimljivosti
kako_dobre_devojke_zavrsavaju_kao_prostitutke
17.05.2012.

Kako dobre devojke završavaju kao prostitutke

Nazdravljam sa Vladom Arsićem sudbinama palih anđela, osuđenih da doveka tumaraju u njegovoj novoj knjizi - „Izgubljene u magli“. A knjiga - slovo o pošasti kojoj se tek s vremena prida...više
ep_je_poceo_prikaz_romana_duge_noci_i_crne_zastave_dejana_stojiljkovica
04.05.2012.

Ep je počeo – Prikaz romana „Duge noći i crne zastave“ Dejana Stojiljkovića

Napetog ritma naracije, jednostavnih, vrlo ubjedljivih rečenica i maštovitog jezika, filmične atmosfere, nabijen žestokom akcijom uz znatno poboljšanje karakterizacije likova i njihove interakcije...više
put_kroz_paucinu_podzemlja_prikaz_romana_izgubljene_u_magli_vlade_arsica
04.05.2012.

Put kroz paučinu podzemlja – prikaz romana „Izgubljene u magli“ Vlade Arsića

U prestižnoj ediciji „Meridijan“, izdavačka kuća „Laguna“ objavila je novi roman novinara Pressa Vlade Arsića „Izgubljene u magli“. Samo dve godine nakon publicističkog...više
i_sinteticno_i_esteticno_o_romanu_sinteticari_ivana_zlatkovica
03.05.2012.

I sintetično i estetično – o romanu „Sintetičari“ Ivana Zlatkovića

Romani koji su se pojavili 2010. godine nisu za istorijsko pamćenje. Nekoliko, ipak, vredi zapamtiti. Među njima se posebno izdvajaju „Sintetičari“ Ivana Zlatkovića. Kao i prethodni Zlatkovićev...više
intervju_sa_polom_meklejn_autorkom_romana_pariska_zena
30.04.2012.

Intervju sa Polom Meklejn, autorkom romana „Pariska žena“

Hemingvej je uvijek bio enigma „Hemingvej nije bio laka osoba za nedvosmislenu ljubav. On je zahtijevao mnogo i ti zahtjevi su se samo povećali.“ „Pariska žena“, roman...više
ready_to_wear_roman_o_modi_inspirisan_zivotom_verice_rakocevic_
19.04.2012.

„Ready to Wear“ – Roman o modi inspirisan životom Verice Rakočević

Uspeh bestselera „Remedy for Love“ Vanja Čobanov nastavlja romanom „Ready to Wear“, gorko-slatkom ljubavnom pričom zasnovanom na erotskoj legendi o Lu Salome i Fridrihu Ničeu,...više
intervju_sa_havijerom_sijerom_autorom_romana_igubljeni_andjeo
19.04.2012.

Intervju sa Havijerom Sijerom, autorom romana „Igubljeni anđeo“

Vjerujemo u institucije koje su lagale, pljačkale ili ubijale „Izgubljeni anđeo“, novi roman španskog bestseler pisca Havijera Sijere je napet triler u kome se miješaju biblijske priče...više
Poslednje pogledano
knjizar
kalendar
newsletter



vrnjci
svedok