Laguna - Bukmarker - Slike nepoznatog sveta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Slike nepoznatog sveta

Dušan Miklja, „Afrikanac“, „Laguna“, Beograd, 2011.

„Afrikanac“ je šesti po redu roman Dušana Miklje, novinara i pisca, nagrađivanog autora zbirki priča, putopisno-esejističke proze, drama, radio-drama i scenarija, koji je proveo više godina u Africi radeći kao dopisnik Tanjuga, u prilično turbulentnim vremenima za ovaj kontinet, od sredine šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20. veka, kada definitivno dolazi do sloma evropskog kolonijalizma i rasplamsava se borba za nezavisnost, sa velikim brojem građanskih ratova za prevlast. Takvi sticaji okolnosti iznedrili su mnogo interesantnih i nadasve kon troverznih ličnosti, kao što su Nelson Mendela, Idi Amin, Sese Seko Mobutu, Agostinjo Neto. Kako će se pokazati u romanu, autor ih je većinu poznavao.

Žanrovski, ovaj roman bi se mogao odrediti delom kao autobiografski, delom putopisni a delom pikarski. Glavni lik, sa nadimkom Afrikanac, takođe je novinar, dopisnik beogradske novinske agencije, a pripovedanje prati junakova putovanja Afrikom na koja ga šalje redakcija ili na koja odlazi po sopstvenom nahođenju. Autor se u ovom romanu služi i pbsebnim načinom pisanja koji se često naziva „literarna reportaža" ili „magično novinarstvo" čiji je začetnik poljski pisac i novinar Rišard Kapušćinski. Na ovaj način pisac je uspeo da svoje ogromno iskustvo prelije u književni tekst, sačuva autentičnost proživljenog, a ne upadne u zamke autobiografskog žanra koji bi samo ređao događaje po hronološkoj liniji.

Miklja se trudi da nam kroz prizmu svog „alter ega" prenese kompletan doživljaj Crnog kontinenta kao nečeg izvanrednog, nečeg dijametralno suprotnog od onog što je Evropa. Upravo je taj duboki doživljaj Afrikancu i doneo njegov nadimak. Nakon završetka Drugog svetskog rata, iz koga većina evropskih zemalja izlazi znatno oslabljena, afričke kolonije postepeno uspevaju da povrate nezavisnost. Kako sve državne prevrate prate velike nestabilnosti, tako ni afrički kontinent nije zaobišao ovaj scenario. U periodu od 1960. do 1980. godine izvršeno je više od 70 pučeva i 13 atentata na predsednike. „Afrikanac“ nas postavlja u sredinu tog uzbudljivog razdoblja. Oslikani su predsednici, carevi, generali, gerilci u svojoj maničnoj trci za vlašću i moći sa jedne i humanim idejama slobode i pravednosti sa druge strane. Međutim, Afrika je nešto mnogo više, rudimentarna kultura u konfliktu sa evropskim kolonijalizmom, svet animističkih predstava nasuprot racionalizmu modernih vremena, život u kome je glad svakodnevica a ideje nešto što može da pokrene velike lavine. Lepote predivnih pejzaža i smrtonosni insekti i gmizavci, velelepna zdanja predsedništava i žrtvovanja domaćih životinja na fudbalskim utakmicama, čine ovaj kontinent suštinski kontradiktornim. Ambivalentnost je prisutna i u samom poimanju sveta i kulture. Akteri se međusobno teško razumeju, ne mogu u potpunosti da shvate postupke jedni drugih, što najbolje možemo da uočimo u odnosu Afrikanca i njegovog tamnoputog batlera Vašingtona.

Od fantastičnih opisa pejzaža zemlje u kojoj je sve veliko i kolosalno do originalnih slika života i njegove specifičnosti u raznim krajevima nepoznatog nam kontinenta Miklja uspeva da stvori priču u kojoj nema klasične literarne ambicije i potrebe da se samo sakupe činjenice, već samo jako izražena potreba da se duboke emocije koje Afrika izaziva podele sa čitaocem. Zato je sugestivnost sadržana u osećanju a ne u slici. Tako opisi životnih rituala koji su usko povezani sa prirodom i autentični prikazi streljanja i surovosti Afriku čine svetom krajnosti, svetom vanredne lepote i surovosti. Ove krajnosti oživljavaju i pitanja o smerovima razvoja civilizacije, o inverziji ideje dobra i zla u tumačenju afričkog i evropskog čoveka. Često su ova sagledavanja, koja su pre svega za-nimljive priče, prave male antropološko-filozofske studije u kojima se neretko prepliću meditativni delovi i razmišljanja o važnim životnim pitanjima sadržanim u suštinskim različitostima.

Autor: Boro Kalač
Izvor: („Književni list“, br. 102, god X, 1. nov. i 1. dec. 2011, str. 7)
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.