Laguna - Bukmarker - Promocija romana „Kruso“ u Gradskoj biblioteci Pančevo - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Promocija romana „Kruso“ u Gradskoj biblioteci Pančevo

U ponedeljak 19. marta u 19.30 sati u Čitaonici gradske biblioteke Pančevo biće predstavljen roman „Kruso“ nemačkog autora Luca Zajlera. O knjizi će govoriti germanistkinje Jelena Kostić Tomović, Bojana Denić i Biljana Pajić i pisac Vule Žurić.
 
Radnja romana „Kruso“, koji je postao takoreći kultni odmah po objavljivanju, dešava se na istočnoevropskom ostrvu Hidenze u vreme neposredno pre pada Berlinskog zida. Ostrvo je u to vreme, dakle osamdesetih godina prošlog veka, bilo svojevrsna enklava kontrakulture, svih onih koji nisu mogli ili nisu želeli da se uklope u postojeći sistem, a geografski položaj ostrva, koje je udaljeno pedesetak kilometara od granice Danske, omogućavao je i trajno bekstvo na Zapad preko Baltika.

Junak romana Edgar Ed Bendler, student germanistike, na korak je do samoubistva zbog tragičnog gubitka svoje devojke. U nadi da će pobeći od uspomena koje ga proganjaju, odlučuje da otputuje na ostrvo Hidenze. Ed uspeva da se zaposli kao perač sudova u sindikalnom hotelu „Kod pustinjaka“. Rad je mukotrpan, ali „posada“ čini neku vrstu porodice. Ed upoznaje Aleksandra Krusoviča Krusoa, koji na ostrvu vodi sistematsku akciju za zbrinjavanje „brodolomnika“, tj. svih onih koji su se uputili na ostrvo u nadi da će pobeći preko mora na Zapad.

Mnogo toga u ovom romanu preuzeto je iz stvarnog života. Sam autor bio je perač sudova na ostrvu Hidenze krajem osamdesetih, a jedan od glavnih likova – Kruso – izgrađen je na osnovu stvarne i veoma značajne figure na alternativnoj pank sceni Nemačke Demokratske Republike, koji se zvao Aljoša Rompe i čiji je bend bio preteča Ramštajna. Roman „Kruso“ tako odaje počast jednoj istočnonemačkoj alternativnoj kulturi i supkulturi koja je, paradoksalno, možda bila tako slobodna baš zato što je bila okružena prinudama i ograničenjima socijalističkog sistema – što istovremeno podiže svest o tome zbog čega su ljudi danas nostalgični kada je reč o NDR i ostalim bivšim socijalističkim republikama.

Luc Zajler je rođen 1963. u Geri u Tiringenu i živi u Vilhelmshorstu i Stokholmu. Dobitnik je brojnih priznanja, pored ostalih Nagrade „Ingeborg Bahman“, Bremenske književne nagrade i Fontaneove nagrade.

Roman „Kruso“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
 devojka sa violinom milene sekulić odalović u prodaji od 29 aprila laguna knjige „Devojka sa violinom“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 29. aprila
25.04.2024.
Od Milene Sekulić Odalović, autorke romana „Vetar sa Pirineja“ stiže novo literarno ostvarenje „Devojka sa violinom“ – dramatična priča o odvažnoj i smeloj junakinji, intrigama, tajnim zaverama i neoč...
više
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.