Laguna - Bukmarker - Intervju sa Robertom Evansom: psihoaktivne pečurke mogle da imaju ulogu u stvaranju religija - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Robertom Evansom: psihoaktivne pečurke mogle da imaju ulogu u stvaranju religija

Knjiga „Kratka istorija poroka: kako je loše ponašanje izgradilo civilizaciju“ Roberta Evansa kroz 15 srodnih eseja prati razvoj i napredak vrste pod uticajem alkohola, droge, muzike, seksa i svega ostalog što su ljudi koristili da bi im ovaj svet bio lepši. Knjiga je napisana duhovito, naučno dokazano, sa receptima koje je autor lično isprobao. Evans piše o pivu, odgovornom i za uspon i pad prvog južnoameričkog carstva, o kafi, duvanu, opojnim materijama koje nikada nisu bile miljenice istoričara, što ne znači da ih nisu koristili još i pećinski ljudi. Ovo je samo deo obilja duhovitih, veselih i proverenih informacija, korisnih recepata i činjenica o istoriji svih poroka koji su nam pomogli da stvorimo civilizaciju i preživimo do današnjeg dana. „Kratku istoriju poroka“ objavila je Laguna u prevodu Nenada Dropulića.   

Robert Evans je glavni urednik sajta cracked.com. Njegove članke na sajtu pogledaju, i pročitaju oni koji 64 miliona puta godišnje kliknu na neki od Robertovih, uvek zabavnih i originalnih tekstova. „Kratka istorija poroka“ je njegova prva samostalna knjiga, a s ekipom sa sajta je napisao još nekoliko. Spada u one autore koji imaju lude ideje, ali je jedan od retkih koji ih isproba i u praksi. Sve što vam preporučuje u svojoj knjizi ‒ testirao je na sebi.

Šta Vas je podstaklo da napišete „Kratku istoriju poroka: kako je loše ponašanje izgradilo civilizaciju“?  

Za eksperimente je bilo potrebno puno posla i pripreme, pogotovo petodnevna brzina i pokušaj otkrivanja istine o slovenačkoj  rakiji od daždevnjaka. Ovo posljednje zahtevalo je i nedelju dana putovanja po Sloveniji, i na kraju sam sebi kupio daždevnjaka da bih iz njega „izmuzao“ njegov otrov.

Pominjete veliku ulogu piva u istoriji. Koji je najveći događaj u istoriji učinjen zbog piva? 

Pa, fasciniran sam činjenicom da je pivo korišteno kao način da vlasti širom sveta plaćaju svoje radnike. Piramide iz Egipta i sjajni gradovi drevne srednje Amerike su izgrađivali radnici plaćeni pivom.

U vašoj knjizi možemo naučiti kako da se napijemo kao Sumerci?
  
Sumerci su napisali prvi recept u pisanoj istoriji ‒ i on je bio za pravljenje piva! Imali su interesantan stil za ispijanje piva, mislim da bi mi to mogli da ponovimo. U suštini, spremili bi svoje pivo u ogromnim kantama oko kojih su dugačke slamke. Svi sednete oko kanti i pijete dokle god možete. To je kao alkoholna nargila, i stvarno morate da probate tu ideju sa svojim prijateljima da biste razumeli kako dobro to funkcioniše.

Šta nam možete reći o vašoj tvrdnji da je Stounhendž prvi disko klub na svetu? 

Pa, postoji sve veći broj dokaza koji ukazuju na to da je Stounhendž izgrađen, barem delimično, da deluje kao akustičko pojačalo. Cela stvar je u osnovi jedan džinovski instrument. Testirali smo ga živim samba bendom na replici Stounhendža i oni su uspeli da učine da kamenje „propeva“. Bilo je neverovatno. 

A, prema istraživačima sa kojima sam razgovarao, ta drevna muzika je zapravo bila slična sambi, veoma brza i odlična za ples.  

Kako su radost i hedonizam uticali na odnose među ljudima? Da li su ovi principi i danas isti?  

Mislim da je glavna stvar koja se promenila u vezi sa radošću i hedonizmom ta što se sada očekuje da se osećamo loše zbog toga. Mislim da ideja po kojoj bi trebalo da se stidimo zbog prepuštanja uživanju stvarno dovodi do goreg povinovanja. Uzmite Indijance i njihovu upotrebu duvana: ponekad su pušili, ali duvan se uglavnom koristio u religioznom kontekstu pa tako nije postojala rasprostranjena zloupotreba droge.    

Da li je muzika zaista bila prva droga?  

Mislim da možete napraviti jak dokaz za to. Muzika je supstanca koja menja um, koja može izazvati da telo oslobodi serotonin na načine slične lekovima kao što je kokain. Ima izražen hemijski uticaj na mozak. A ljudi su stvarali muziku daleko duže nego što smo pravili bilo koji lek po poznatom zapisu.

Posvetili ste čitavo poglavlje skrivenoj istoriji seksualnog zanata. O čemu se radi?  

Seksualni radnici su ispunili važnu ulogu u društvima širom istorije. U nekim velikim civilizacijama, kao što su vavilonska, zapravo su delovale javne kuće u okviru njihovih hramova. Neke od prvih novčanica koji su ikada iskovane u istoriji napravljene su samo da se koriste za kupovinu vremena sa drevnim prostitutkama. 

Prostitucija može biti čisto telesna, ali često nije. Sve veći broj terapeuta i psihologa prihvata da seksualni radnici mogu svojim klijentima pružiti stvarno, trajno mentalno zdravlje. U Sjedinjenim Državama postoji čak i pravna klasa seksualnog radnika, koja se zove seksualni surogat, koji rade sa pacijentima kako bi im pomogli u prevazilaženju seksualnih poremećaja. 

Koje je ponašanje izrodilo stvaranje filozofije u drevnoj Grčkoj?

Postoji teorija da je lek, kykeon, bio integralan za pomaganje da nekoliko renomiranih grčkih filozofa poboljšaju svoje ideje i procedure razmišljanja. Ne znamo tačno koji je najsavremeniji lek sličan kykeonu, ali najbolja teorija je da je to uglavnom LSD. U suštini, Sokrat i njegovi prijatelji su spustili lopte na beta verziji LSD-a.  

Kažete da je kafa imala dejstvo u islamu. Kako se ogledao taj uticaj?

Kafa je imala složen odnos sa islamom. Mnogi rani imami su je voleli i koristili kao bogoslužnu pomoć, tako da su mogli da ostanu celu noć i učestvuju u epskim molitvama. Postala je poznata kao „vino islama“ jer je bila toliko popularna u religioznom kontekstu. Ali ta reputacija ju je takođe povredila i dovela do propadanja, pogotovo zbog toga što su osmanlijski zvaničnici bili zabrinuti što su se kafane pretvorile u leglo neslaganja.

Probali ste neke od recepta u ovoj knjizi. Šta nam savetujete? 

Probao sam SVE recepte u svojoj knjizi. I najviše bih preporučio pečurke Amanita Muscaria ‒ one su legalne i vrlo zabavne. Takođe bih preporučio kafu iz Somalije i kuglice od putera. Oni su ukusni i ispunjavaju vas energijom.

Knjiga „Kratka istorija poroka: kako je loše ponašanje izgradilo civilizaciju“ je hrabra priča o našoj civilizaciji. Kakva je reakcija čitalaca? 

Bio sam veoma zadovoljan reakcijom na knjigu. Izgleda da su čitaoci uživali u njoj, a nekako, moja knjiga se navodi u indijskom pravnom slučaju o pravu pojedinaca da služe alkohol na privatnim zabavama. Definitivno nisam to očekivao.

Vaša knjiga je mešavina istorije, pop kulture i kulturne antropologije. Ovo je prošlost koja se uglavnom sakriva u mejnstrim knjigama istorije. Šta mislite ‒ zašto?

Zato što se toliko pridržavamo moralnih odluka prema „poroku“ poput neobaveznog seksa i upotrebe droga, a o njihovom uticaju na istoriju je neprijatno govoriti. Ako ćete upozoriti decu da je marihuana smrtonosna opasnost, verovatno nećete razgovarati sa njima o važnoj ulozi koju igra u hinduskoj veri ili drevnoj skitskoj religiji. Ako upozoravate decu na alkohol, verovatno nećete pričati o tome kako su Josif Staljin i Vinston Čerčil pili tokom celog II svetskog rata.

Kako posmatrate današnju zvaničnu istoriju? Zašto je lišena ovih detalja?

Ne mislim da ih tamo nema, ali mislim da većina udžbenika istorije teže da preskoče te stvari. Govorimo o rađanju poljoprivrede u Mesopotamiji, ali ne govorimo o činjenici da je ova poljoprivreda započela jer su ljudi želeli da piju više piva. Mi pričamo o religijama drevnog Vavilona, ​​ali ne govorimo o tome kako je integralna prostitucija bila za tu veru. Govorimo o velikim borbama Drugog svetskog rata, ali ne o tome kako su Hitlerova upotreba meta i Čerčilova sklonost piću uticali na te bitke.

Koje loše ponašanje oblikuje našu savremenu civilizaciju?

Rekao bih da je loše ponašanje koje je trenutno najopasnije za nas - narcizam. On je sigurno odigrao ulogu u ljudskom razvoju; potrebni su vam neki narcisoidi u društvu jer rizikuju i pokušavaju stvari. Bez narcisoidnih ličnosti nemamo naše velike istraživače i vojne lidere ili ni čak samo ljude iz naroda koji su dovoljno hrabri da misle da bi mogli srušiti mastodon. Ali danas u našem povezanom društvu jedan narcisoid na pravom mestu ima više moći nego ikada ranije. U prošlosti, ukoliko je narcisoid udarao kontru, posledice su bile ograničene na njega ili nju i možda na njihovo pleme. Danas, jedan narcisoid na vlasti može uništiti svet.

Nastanak religije: od droga do Boga

Neki antropolozi sumnjaju da su psilocibinske pečurke posebno mogle da igraju ulogu u nastanku rane ljudske religije. Halucinogeni imaju tendenciju da prebacuju mozak u nešto što se zove „primarno procesno razmišljanje“, što je vrsta stanja kojoj vaš um preskače kada počnete da razmišljate o mogućnosti boga ili bogova. Eksperiment nazvan Good Friday, tokom kojeg je gomila studenata Bogoslovije dozirana gljivama, takođe sugeriše da religiozne epifanije stečene pod njihovim uticajem nisu ništa manje „stvarne“ od onih koje ljudi imaju dok su trezni. Dakle, znamo da gljive mogu inspirisati moćne verske vizije, znamo da su ih drevni ljudi koristili u mnogim religioznim ritualima, a znamo i to da ovi lekovi imaju tendenciju da olakšaju vrstu mišljenja koja je najčešća u religioznim mislima.

U njihovoj priči postoji čudna vrsta povratne simetrije. Duvan je počeo kao lek, a zatim prešao u popularni lek i nakon toga postao je prepoznat kao opasnost za javno zdravlje. Marihuana je zabranjena i tretirana kao opasnost za javno zdravlje, zatim je postala popularna rekreativna droga i na kraju je razvila upotrebu kao medicinski tretman.
 
 
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.