Ako ste zaboravili lozinku kliknite ovde
NaslovnaKnjigeBlogMagazinNagradeMala LagunaU pripremiKlub čitalaca
13.08.2009.

KONSTANTIN VELIKI - TRINAESTI APOSTOL

Dejan Stojiljković

 Flavije Valerije Konstanin jeste jedan od istorijskih vladara čiji su akti tokom života bukvalno odredili dalju istoriju ne samo hrišćanske Evrope neko i nama danas znane civilizacije. Paradoksalno, veliki broj enigmi okružuje njegov život i delovanje, a prva od njih vezana je za Konstantinovu godinu rođenja gde se ne zna tačno da li je rođen 271. ili 273. godine. Ono što je sigurno, jeste da je Konstantin došao na svetu u Nišu (tadašnjem Naisu) 27. februara kao sin visokog rimskog oficira Konstancija Hlora i (što je veoma čudno, imajući u vidu tadašnje rimske običaje) proste žene, kći skromnog gostioničara, Jelene, koja će kasnije postati hrišćanska svetica. Još u mladosti, Konstantin se istakao kao odvažan i sposoban vojnik prateći Galerija u pohodima na podunavske varvare. Nakon smrti oca, Konstanin je 306. godine od strane vojnika izglasan za novog avgusta. Usledile su godine sukoba oko vlasti iz kojih je Konstantin na kraju izašao kao pobednik. Ali tome je prethodio mistični događaj koji se desio 312. godine na Konstantinovom putu za Rim.

Prema Laktanciju, Konstantinu su ukazala vizija (ili je čuo glas) u snu, u noći pred bitku kod Milvijskog mosta, naloženo mu je da na štitove svojih vojnika stavi slovo H sa vertikalnom crtom zakrivljenom pri vrhu tako da formira hristoram. Po drugoj verziji, Konstantin je na nebu, iznad sunca, ugledao svetlosni krst sa natpisom "ovim pobeđuj" (τουτο νικα). Car nije bio siguran u značenje vizije dok ga u snu nije posetio Hrist i preporučio mu da napravi vojni steg u obliku znaka viđenog na nebu i iskoristi ga u bici. Sutradan, Konstantin je naredio da se iskuje vojni steg (labarum) sa vencem na vrhu u kome se nalazila spojena grčka slova H i R u vidu Hristovog monograma. Ovaj simbol je u poslednje vreme doživeo pravu ekspanziju, možete ga videti svuda, a mnogi ga i pogrešno tumače jer ga je desničarska organizacija "Obraz" upotrebila za vizuelno oblikovanje svog logoa. Sam simbol je itekako prisutan na arheološkim nalazištima širom antičkog Naisa, nalazi se u bazilikama i katakombama, a Turistička organizacija grada Niša danas štampa majce sa ovim motivom. Njegovo značenje je relativno jednostavno i simboliše osnovnu dogmu hrišćanstva o Bogu kao polaznoj i ishodišnoj tački svega, na ovaj način je, u stvari, Konstantinu je poručeno da je Hristos početak i kraj svega, alfa i omega.

Nakon ovog mističnog događaja, car je odlučio da sledi boga koji mu se ukazao i okupio je oko sebe hrišćanske sveštenike od kojih je zatražio da ga upute u Hristovu veru. Postoji i treća verzija po kojoj je car video kako se na noćnom nebu formira krst od zvezda.

Konstantin je pobedio i glavu svog takmaca Maksencija koji se udavio u Tibru proneo ulicama Rima. Prema legendi, nedugo nakon bitke on je poslao u svoj rodni grad škrinju čiji je sadržaj bio tajna. Pretpostavlja se da je u njoj bio mač čije je sečivo iskovano od klina kojim je Hrist proboden na krstu. Kako je Konstantin došao njegov posed, ostaje enigma. Ova legenda dugo je raspirivala maštu svih onih koji su bili oduševljeni pričama o Longinovom koplju i Gralu a koje se stavljaju u tesnu vezu sa Mačem.

Istorija, naravno, ništa od ovoga ne pominje.



Nakon toga, kao preobraćenik u hrišćanstvo, krenuo je u sređivanje svog carstva, to je podrazumevalo progon nehrišćana i uništavanje paganskih hramova maltene na isti onaj surovi način na koji su to sa hrišćanima činili njegovi prethodnici. Nakon proglašenja hrišćanstva za jedinu službenu religiju Rimskog carstva, usledile su pljačke i pohare paganskih hramova, Apolonovog propročišta u Maloj Aziji, helenskih hramova na Atosu, hramova Afrodite u Jerusalemu... Konstantin se ne zadržava samo na tome, on lišava poseda nehrišćane, muči paganske sveštenike do smrti, naređuje razapinjanje čarobnjaka i gatara, pa čak i grčkih filozofa...

I pored svega, Konstantin nije potpuni preobraćenik. Naime, on se nije krstio, što je osnovna stvar pri pristupanju osobe hrišćanskoj veri. Dakle, formalno - on nije bio hrišćanin.

Ova nepobitna istorijska činjenica stvara izuzetne kontraverze.

Da li je Konstantin to namerno učinio da bi mogao pri krštenju koje se desilo neposredno pred smrt da primi oprost svih grehova, ma kakvi oni bili... A bili su strašni. Pored pomenutih progona i masovnih ubistava, Konstantin naređuje 326. godine ubistvo svog sina Krispa i supruge Fauste.

Niko od istoričara nije uspeo da utvrdi zašto se Konstantin odlučio na jedan takav čin.

Postoje špekulacije zasnovane na legendama koje to dovode u vezu sa neobičnim događajima u njegovom rodnom gradu Naisusu. Međutim, jedini adekvatan izvor je nezavršena pesma za koju neki tvrde da je delo ni manje ni više nego Konstantinovog sinovca Dalmacija koji je po stričevom naređenju od 335. godine iz Naisa nadzirao granicu ka Dunavu. Sačuvani fragment pesme glasi:

Konstantinova tajna, sveta tajna
kamen ispod mog jezika
bodež u mom srcu
mrak što curi iz utrobe
tamo gde sam zasekao mačem


Konstantinova tajna,
Konstantinov nemir
oči velikog Sunca
i ćutanje Jagnjeta božjeg


Konstantinova tajna,
Konstantinov greh
slutnja urasla u meso
strah koji drobim u zubima...


Prema nekim nepotvrđenim pričama, original ovog dokumenta uništen je prilikom povlačenja Vermahta iz Niša, tačnije, sa ostalim dokumentima je spaljen na Bubnju.

Dve godine kasnije Konstantin, umire u blizini Nikomedije 22. maja 337. godine neposredno pre početka pohoda na Sasanidsku Persiju. Njegovo krštenje organizovano je u žurbi a primio ga je iz ruke Evsevija Nikomedijskog koji je bio Arijanac. Sahranjen je u Konstantinopolju (današnji Istambul) u kriptu u kojoj je bilo još 12 praznih sarkofaga i na taj način simbolički prikazan kao trinaesti apostol.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 21. maja po Julijanskom a 3. juna prema Gregorijanskom kalendaru.

Taj datum je takođe i gradska slava Niša.

 

(Ostale zanimljivosti i prigodne tekstove vezane za Konstantina Velikog i antički Niš možete pronaći na zvaničnoj prezentaciji romana "Konstantinovo raskršće" - www.konstantinovoraskrsce.com )

Ime i prezime


Tekst



Unesite rezultat operacije sa slike iznad:

Ako reč nije čitljiva kliknite ovde.



Komentari čitalaca

OLJA, 12.01.2011.

katolicka crkva ima svog sveca - Alojzija Stepinca...molim vas, nemojte me ljutiti pominjanjem ove "tvorevine" u Rimu, bas vredjate pominjanjem u istoj recenici hriscanstva i katolicantva, ne znam gde ste bili pre i posle 1999te ali ja sam svedok cemu se vatikanci raduju

milan mirkovic, 06.01.2011.

Od svih Nemanjica samo car Dusan nije proglasen svecem verovatno zbog ubistva oca.Po toj logici,Konstantin koji je ubio sina Krispa i zenu Faustu /I jos nekoliko clanova svoje familije/ ne bi mogao da bude proglasen za sveca.Uzgred,Katolicka crkva ga ne priznaje za sveca.

Ostali blogovi

Ivan Zlatković
14.05.2012.

Rečnik nepopularnih zanimanja: Direktor škole

Ivan Zlatković

(Najnepopularnije zanimanje. Prema najnovijim istraživanjima učenici bi pre bili i kasirke, učenice - poštari, poneko tek učitelj, ali direktor škole - niko.) Ko je direktor škole Zoomorfno...više
Ivana Kuzmanović
30.04.2012.

Ljubavna genetika / Ljubavno nasleđe

Ivana Kuzmanović

Čovek je biće izbora – tvrdi jedna grupa autora. Sve učestalije možemo čuti poruke: život je u tvojim rukama, preuzmi odgovornost, dozvoli sebi da budeš slobodan, budi krojač svoje sreće...više
Ivana Kuzmanović
10.04.2012.

Opet se zaljubljujem u tebe

Ivana Kuzmanović

Da li se ono što umre ponovo može roditi, da li se ugasli plamen može ponovo rasplamsati? O kako volim paradokse! Odgovor je: i da i ne. Da, sve može da vaskrsne i što je jednom bilo može se dogoditi...više
Maša Rebić
27.03.2012.

Najbolji trileri stižu sa severa

Maša Rebić

Otkud to da nam već nekoliko godina unazad sa severa kontinenta stigne nekoliko vrhunskih trilera i da su baš ti pisci uspeli da pogode ukus čitalaca širom sveta? U čemu je tajna iznenadne popularnosti...više
Milisav Popović
22.03.2012.

Dugujete 11 Eura

Milisav Popović

Planeta se, primjećujete, mijenja... i to ne baš po našem ukusu. Japanci kažu da Zemlja prolazi kroz svojevrsni pubertet – vjerovatno sazrijeva, a pride se i buni (nezadovoljna nama ili sobom......više
Ivan Zlatković
16.03.2012.

Ko se seća ljudskog bića

Ivan Zlatković

Da li se ponekad setimo onih malih običnih stvorenja koje još uvek zovemo ljudi. Onih koji žive u nekakvim gudurama ove evropske Serbije, i koji uniženi, nemoćni i gladni, čame u svojim loše skrojenim...više
Miomir Petrović
05.03.2012.

Svi smo mi, u stvari, već nagrađeni

Miomir Petrović

U civilizovanim društvima, kakvo i mi navodno nastojimo da postanemo, nagrade za doprinos zajednici na humanističkom planu – umetničkim delima, proaktivnom delovanju u smislu boljitka zajednice...više
knjizar
kalendar
newsletter



vrnjci
svedok