Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Deca Volge“: Tragičan put transformacije skromnog pojedinca - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Deca Volge“: Tragičan put transformacije skromnog pojedinca

Kada je sredinom 18. veka carica Katarina Velika zvaničnim proglasom pozvala stanovnike drugih evropskih zemalja da se presele u Rusiju, postanu građani carstva i svojim radom doprinesu obnovi ruske privrede, njenom pozivu mahom su se odazvali Nemci. Nemačkim doseljenicima zakonom je bilo dozvoljeno da govore maternjim jezikom i neguju kulturu i tradiciju donete iz postojbine. Po završetku Ruske revolucije godine 1924. formirana je Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca, koja je postojala sve do 1941. godine. Ubrzo nakon nemačke invazije na Sovjetski Savez republika je zvanično ukinuta, a krajem septembra 1941. počela je masovna deportacija povolških Nemaca u druge delove zemlje. U tom periodu u Sibir i Kazahstan prisilno je preseljeno oko petsto hiljada ljudi.

Egzistencija učitelja Jakoba Baha u velikoj meri podseća na život njegovog rodnog Gnadentala: usporena je, odmerena i dosadna. Njegova tiha i skromna svakodnevica, međutim, postaje prošlost u trenutku kada se zaljubi u ljupku Klaru. Prognan iz Gnadentala, zaljubljeni par pronalazi novi dom u zabačenom zaseoku na drugoj obali Volge. Posle užasnog incidenta sa grupom razbojnika i Klarine smrti na porođaju naš junak ostaje sam sa novorođenom ćerkom Anom. Da stvar bude gora, kao posledica traume kod njega se javlja konverzivni poremećaj i on gubi sposobnost govora. Kako bi prehranio ćerku, počinje da piše bajke za lokalne nemačke novine. Bahove priče postaju veoma popularne, a plima života u nemačkim kolonijama duž Volge postepeno počinje da poprima obrise njegovog pripovedanja. Uprkos tome, on nastavlja da živi usamljeničkim životom u šumi, štiteći Anu od sveta zidom usamljenosti i tišine. Njegovi najgori strahovi ostvaruju se kada ga ćerka napusti.

Moglo bi se reći da je priča o Jakobu Bahu samo još jedna tragična pripovest o životu ispunjenom gubicima i neuspesima – mali čovek nije u stanju da spase one koje voli, njegove priče ne mogu da promene svet i on na kraju umire – ali ako čitalac dozvoli sebi da zagrebe nešto dublje, uvideće da je stvarna trajektorija ovog junaka zapravo put prevazilaženja sebe samog, put transformacije skromnog pojedinca u neustrašivog džina, moćnog poput velike Volge. Štaviše, Bahov duh nastavlja da živi u njegovom usvojeniku Vasji, koji odrasta i postaje učitelj. Krug se na taj način zatvara.

Izvor: elkost.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
čitanje je avantura koja nikada ne prestaje noć knjige od 7 do 9 juna laguna knjige Čitanje je avantura koja nikada ne prestaje! Noć knjige od 7. do 9. juna
31.05.2024.
Pripreme mogu da počnu!   Omiljena manifestacija svih koji vole knjigu i čitanje, jubilarna 30. Noć knjige održaće se od 7. do 9. juna 2024. godine u knjižarama Delfi i Laguninim klubov...
više
da li knjige povezuju ljude karlove šetnje s knjigama u okviru laguninog književnog kluba 6 juna laguna knjige Da li knjige povezuju ljude? „Karlove šetnje s knjigama“ u okviru Laguninog književnog kluba 6. juna
31.05.2024.
Junsko okupljanje Laguninog književnog kluba ovog puta desiće se u četvrtak 6. juna u 18 sati u knjižari Delfi SKC. Razgovaraćemo o knjizi „Karlove šetnje s knjigama“ Karstena Hena sa prevodite...
više
slavenka drakulić o ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti laguna knjige Slavenka Drakulić: O ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti
30.05.2024.
Ne bih rekla da je u muško-ženskom odnosu bilo šta neminovno. Pre bih rekla da je društveno uslovljeno, kaže za Novu Slavenka Drakulić, autorka romana „Frida ili o boli“, koji je napisala inspirisana ...
više
aleksandra veljović ćeklić život je sasvim slučajna komedija laguna knjige Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija
30.05.2024.
Aleksandra Veljović Ćeklić rođena je 10. jula 1967. u Sarajevu, gdje je rasla i školovala se. Živi na relaciji Kalgari (Kanada) – Puerto Valjarta (Meksiko), bavi se arhitekturom i pisanjem. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.